RIJEKA – U drugoj polovici 19. stoljeća, Rijeka pod upravom Mađarske postala je ključna luka za izvoz ugarskih proizvoda prema Mediteranu i svijetu. Moderni projekt luke, s planovima Hilariona Pascala (idejni projekt) i Antala Hajnala (voditelj gradnje i prilagodbe), uključivao je gradnju lukobrana, obala i gatova te nasipavanje velikih površina kako bi se stvorio značajan umjetni lučki prostor.
Projekt je predstavljen kao model nove luke na dvjema velikim svjetskim izložbama: Weltausstellung u Beču 1873. i Exposition Universelle u Parizu 1878., demonstrirajući modernu tehnologiju i pomorsku infrastrukturu Monarhije.
U praksi, proširenjem riječkog lučkog bazena, nasipavanjem i gradnjom gatova, Rijeka je postala jedna od deset najvećih europskih luka po transportnom volumenu početkom 20. stoljeća, čime je projekt Antala Hajnala i Hilariona Pascala imao trajni utjecaj na jadransku pomorsku infrastrukturu.
Antal Hajnal (mađ. Hajnal Antal, 31. kolovoza 1838. – 17. siječnja 1907.) bio je mađarski građevinski inženjer i hidrotehničar, ključna figura u izgradnji moderne umjetne luke u Rijeci krajem 19. stoljeća. Rođen u Mađarskoj, Hajnal je studirao inženjerstvo na Tehničkom sveučilištu u Budimpešti, nakon čega je započeo rad u Ministarstvu javnih radova i transporta. Sredinom 1870-ih preuzeo je odgovornost za praktičnu realizaciju lukobrana, obalnih nasipa, gatova i drugih lučkih objekata. Bio je dugogodišnji direktor Pomorske uprave i voditelj gradnje, nadgledajući velike građevinske radove i prilagođavajući osnovne planove projekta lokalnim uvjetima.
Hajnal je kombinirao tehničku stručnost s organizacijskim i upravljačkim sposobnostima, dirigirajući gradnjom umjetnih obala, lukobrana i gatova te nasipavanjem terena kako bi se grad proširio prosječno 100–200 metara prema moru. Umro je u Rijeci 1907. godine, a njegovo naslijeđe ostalo je vidljivo u jednom od najvažnijih infrastrukturnih projekata na Jadranu tog doba.
Hilarion Pascal, francuski inženjer i projektant luka, poznat po radu na luci Marseille i sudjelovanju u projektiranju luke Trst, osmislio je krajem 1860-ih osnovni koncept nove riječke luke. Pascalov plan predviđao je podjelu luke na dva bazena — istočni i zapadni — svaki sa svojim lukobranima i obalama, u mediteranskom stilu s širokim gatovima okomito postavljenim na obale.
Iako je Pascal autor idejnog rješenja, projekt je djelomično modificiran i razrađen od strane Antala Hajnala kako bi bio praktičan za riječki teren i izvedbu.
Milo Miklaušić, kap.
