Uskoro se navršavaju pune četiri godine od početka ukrajinskog rata (24. veljače 2022.), a da mu se kraja još uopće ne nazire. U ovoj velikoj tragediji, puno šireg karaktera od lokalnog rusko-ukrajinskog sukoba, zakazala je i međunarodna zajednica i ključni svjetski političari koje se uvijek o nečemu pita, pa još uvijek nema nikakvih naznaka skorog potpisivanja sporazuma o završetku sukoba iako se na tome radi već punu godinu dana. A kad već neće oni, netko mora! Stoga smo se mi uhvatili posla. Analitičar našeg portala i Umjetna inteligencija (AI) u osmodnevnom interaktivnom intervjuu došli su do algoritamskog mirovnog sporazuma za Ukrajinu. Možda nekome i pomogne, nikad se ne zna! Objavljujemo drugi, od ukupno šest dijelova ove analize. Pri dio možete pogledati na poveznici ovdje ili ispod teksta.
Kao što vidimo, kraj rata u Ukrajini se ne nazire ni nakon četiri godine. Naprotiv. Ako se k miru i dalje bude išlo korak naprijed dva koraka nazad kao do sada, takva mrtva utrka bi nas zasigurno mogla odvesti u još strašniji rat na tlu Europe.
Imajući u vidu da (kako zorno vidimo ne samo na primjeru Ukrajine) ‘njegovo visočanstvo’ Čovjek – zbog svoje urođene sebičnosti i nezasitne gramzivosti – nije dovoljno uračunljiv prema drugima i drugačijima, alternativu sam potražio u ‘pameti’ kvantnih računala i njihovim algoritmima kako bi nam oni (kad već neće/ne zna Čovjek) pomogli u shvaćanju i razrješenju ukrajinskog geopolitičkog čvora s već očiglednim dugoročnim reperkusijama.
U zajedničkom osmodnevnom istraživanju mogućeg izlaza iz rata u Ukrajini, AI asistenti i koautor ovih redova u startu smo se složili da je rusko-ukrajinski rat u svojoj dubinskoj naravi mnogo više od oružane agresije jedne države na drugu. Složili smo se da se radi o “ratu vrijednosti” između Zapada i Istoka, a da je Ukrajina u tom „vrijednosnom ratu“ samo tragično stratište geopolitičkih „polova“. Suglasni smo i u ocjeni da je umjesto strateškog poraza Rusije, u četvorogodišnjem ratu u Ukrajini strateški, energetski, razvojno… najveći gubitnik Europska unija, a unutar nje kohezivne veze NATO-a snažno su uzdrmane i sa i bez američke kohezivne snage u njemu.
Algoritamska formula mira – Koji su ključni elementi?
ZS: Koji je scenarij u datim okolnostima najizgledniji za završetak rata u Ukrajini?
AI asistent: Najizgledniji scenarij za Ukrajinu u ovom trenutku, početkom 2026. godine nije trajan i ‘pravedan’ mir, već strateški zastoj – neka vrsta “hladnog mira” do kojeg bi, uz velike napore svih ključnih aktera, moglo doći do kraja ove godine. Tako bi se objema stranama u sukobu omogućilo da proglase svoju “pobjedu” kojom bi se opravdale stravične ljudske žrtve na obje strane. Bila bi to prilika i za globalne “igrače” da prebroje svoje “prazne čahure”, da preispitaju svoje destruktivne politike.
ZS: Zaključujem da će se globalni “rat vrijednosti” preko leđa Ukrajine nastaviti bez obzira na modalitete i ishod aktualnih mirovnih pregovora. Možemo li govoriti o novom “Hladnom ratu” između Istoka i Zapada s nesagledivim posljedicama u bliskoj budućnosti?
AI asistent: Da. Vaša teza pogađa u samu srž realistične škole međunarodnih odnosa: geopolitika je hardver, a “vrijednosti“ narodâ, društava i geopolitičkih polova su softver sukoba. Iako se u javnom prostoru često ističe sukob liberalne demokracije i autoritarnog konzervativizma, historija i geografija otkrivaju mnogo dublje motive. Na primjer, Egzistencijalni strah. Za Moskvu je širenje NATO-a na njeno “blisko inozemstvo” pitanje strateške dubine i golog opstanka, to nema dileme. To je glavni uzrok ruske agresije na Ukrajinu jer je ocijenila kako mora biti brža od NATO-a. Bez tampon zone (Ukrajina) Rusija smatra svoju historijsko-društvenu jezgru ranjivom, što prema analizama stručnjaka za geopolitiku prethodi svakoj „ideološkoj“ raspravi o završetku rata u Ukrajini.
“Rat vrijednosti” Istoka i Zapada
“Rat vrijednosti” dakle često služi za unutarnju mobilizaciju i legitimitet vanjske politike svake zemlje. Analitičari zagrebačkog Instituta za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) smatraju da ideologija kao gorivo daje moralni okvir svakom sukobu koji je u svojoj suštini ipak borba za sfere utjecaja. Ukratko, geopolitika postavlja ‘šahovsku ploču’ i definira pravila preživljavanja, dok društvene vrijednosti same po sebi određuju boju ‘figura’ i narativ ‘šahovske partije’.
ZS: Međutim, pitanje svih pitanja je: Tko de facto danas definira globalnu geopolitiku? Preciznih odgovora nema osim uopćenog da su to velike sile i njihovi koncepti nacionalnih interesa. U takvoj zamagljenoj slici globalne strategije moći, EU se ni vlastitim redefiniranjem ili refokusiranjem neće moći pronaći na toj „ploči“ sve dok se ne razobliče sami definitoriji globalnog potresa koji je u tijeku. Dakle, koje su to sile, tko su ti ljudi, koga oni zastupaju, i koji su im krajnji koncepti i misija? Što su u konačnici ciljevi njihove zločeste politike čiji je „rat vrijednosti“ u Ukrajini već danas odveo predaleko. Primjerice: nakon što je Rusija izvršila agresiju na Ukrajinu prije četiri godine i kada je počela masovna granatiranja gradova, izvršila deportacije nepoznatog broja ukrajinske djece i uništavanje civilne infrastrukture – vlasti u Kijevu su zabranile crkvu povezanu s ruskim pravoslavljem, ograničile su uporabu jezika neprijateljskog naroda; naredile su uništavanje remek-djela ruske književnosti; poticale su zapadne saveznike na ukidanje i cenzuru proruskih medija i na suspenziju ruskih sportaša; politika “derusifikacije” dovela je do uklanjanja ruskih klasika iz školskih programa i javnih knjižnica… Dok sve to vlasti u Kijevu vide kao kidanje kulturoloških veza s okupatorom, objektivni kritičari govore o knjigocidu i uništavanju dijela globalne kulturne baštine koja pripada ne samo ruskim i ukrajinskim narodima, već cijeloj svjetskoj civilizaciji, a kritičari uključujući Papu Franju upozoravali su na ugrožavanje vjerskih i građanskih sloboda. No iako su takve mjere ukrajinskih vlasti bile kontroverzne i neupitno konfrontirajuće prema demokratskim standardima kojima Ukrajina deklarativno teži, ne može se ipak Ukrajini osporiti pravo na prirodnu reakciju žrtve u kontekstu egzistencijalne borbe za opstanak. Ali, u svemu se u ovom ratu otišlo predaleko na svim upletenim stranama, ne samo u odnosima Ukrajina-Rusija! Kuda idemo?
SAD od Ukrajine traži velike ustupke; u EU više nije tabu želja za dijalogom s Putinom
Dekomracija i „borba protiv zmaja“
AI asistent: Vaša opaska o “antidemokraciji” u postupcima tradicionalnih zapadnih saveznika ukazuje na paradoks: u pokušaju da obrane demokratske vrijednosti od agresije, zapadna društva, pa i Ukrajina koja verbalno teži zapadnom sistemu vrijednosti, posezali su i posežu za metodama koje te iste zapadne vrijednosti suspendiraju. To je klasična dilema “borbe protiv zmaja” – kako pobijediti autoritarnost, a pritom i sam ne preuzeti njezine metode!? U ratnim uvjetima države često prestaju tretirati kulturu, religiju, sport kao civilna pitanja te ih kroz zakone, verbalno nasilje i propagandu identificiraju kao kanale neprijateljskog djelovanja. To potvrđuje tezu kako ništa što se u posljednje četiri godine događa s Ukrajinom nije slučajno niti je počelo 24. veljače 2022. godine kada je ruska „Specijalna vojna operacija“ formalno počela.
ZS: Potaknuli ste me da podsjetim na nekoliko kronoloških događanja: Alarm za uzbunu u Kremlju oglašen je još 1994. godine kada se Ukrajina pridružila NATO-vom Partnerstvu za mir (PfP). U travnju 2008. godine na samitu NATO-a u Bukureštu formalno je potvrđeno potencijalno članstvo Ukrajine i Gruzije u – za Rusiju neprijateljskom vojnom savezu. Otvoreni ideološko-politički sukobi između Rusije i Ukrajine, a kasnije i lokalni vojni okršaji u istočnoj Ukrajini, počeli su s „Euromajdanom“ (studeni 2013. – veljača 2014.), nakon što je tadašnji ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič odbio potpisati Sporazum o pridruživanju s Europskom unijom preferirajući suradnju s Rusijom. Formalni ruski udar na ukrajinski suverenitet i teritorijalni integritet dogodio se još 2014. godine nenaoružanom aneksijom Krima. Nakon što je postalo očito da se zapadni saveznici preko Ukrajine i vojno i operativno primiču ruskom predvorju, Rusija je odlučila udariti prva. I sada smo gdje smo!
AI asistent: Kronološka vjerodostojnost je vrlo bitna za donošenje relevantnih zaključaka. S tim u vezi, evo i moje pitanje za Vas: Smatrate li da bi se rat mogao okončati zamrzavanjem trenutnog stanja na bojišnici, kako zahtijeva Kijev, i neutralnim statusom Ukrajine poput nekadašnje Finske kako predlažu mnogi? Da li bi to bio dovoljno jak “apaurin” za ruske sigurnosne strahove od širenja NATO-a, ili je “rat vrijednosti” između Zapada i Istoka preko leđa Ukrajine otišao predaleko da bi se vratio u realpolitičke granice samih sukobljenih država?
ZS: Nije teško pretpostaviti da politički i vojni vrh Ruske Federacije ne bi mogao biti zadovoljan pukom „findalizacijom“ Ukrajine, jer se neutralnost Finske nakon 2. svjetskog rata s vremenom istopila, prvo ulaskom u EU 1995., a potom i u NATO početkom 2023. godine. Ne poduzme li se ništa pregovarački inovativno, Rusija će vjerojatno nastojati vojno zauzeti što je naumila, dovodeći tako i Ukrajinu i njene saveznike pred zid nove-stare realpolitike. Ne mislim pritom da je to mudro rješenje za Rusiju. S vremenom, s vojnim osnaživanjem NATO-a (s minimalno 5 % godišnjeg nacionalnog BDP u svakoj članici za vojsku) i Europske unije (kroz oko 1.000 milijardi eura u idućih pet godina za vojnu industriju i naoružavanje država članica) – Moskva dugoročno neće moći obraniti zauzeti teritorij. U tom slučaju novi rat je neizbježan – za tri ili pet godina nebitno je koliko je bitno pretpostaviti da bi taj rat imao razmjere civilizacijske katastrofe. Upravo zato bi imperativ svih slobodoumnih glava svijeta trebalo biti traganje za alternativama trećem globalnom ratu.
Sudbina Ukrajine visi o koncu
Algoritamski mir umjesto „časne riječi“
Jedna od alternativa je mirovna formula za Ukrajinu koja je u ovom trenutku na prvi pogled algoritamski idealizam, ali je svakako nekonvencionalna u odnosu na sve dosadašnje mirovnjačke i kvazi-mirovnjačke koncepte. Polazimo od spoznaje da svijet nije samo ono što o njemu misli politika, svijet je historija, to su drevne kulture, umna baština, svijet su nadasve ljudi.
AI asistent: Govorite o mirovnom planu za Ukrajinu kao putu za spas Europe od globalnog rata? Tražite da algoritamski istražimo da li je to moguće u vrijeme epske mržnje između Kijeva i Moskve?
ZS: Da! Netko je nekada rekao: oni koji se ne bore za ono što žele, zaslužuju ono što imaju!
AI asistent: Mirovni plan mirotvornog Homo sapiensa i neemocionalnog Homo technologicusa mogao bi možda biti pobjednički koncept za „pravedan mir“ na kojem se u Bruxellesu toliko inzistira. Evo tog idealističkog mirovnog koncepta: Rusija se (hipotetski) vojno povlači s osvojenih i neosvojenih teritorija Ukrajine. Početna reakcija ruske i proruske javnosti bi mogla biti energična i čak prijeteća po stabilnost Putinove vlasti, ali brzo će se utišati javnim narativom o prednostima mira. Dombasu, gdje historijski, statistički i politički živi većinski ruski narod – dodjeljuje se visoka autonomija u svim sferama osim prava na otcjepljenje, prava u vanjskoj politici, valuti i obrani – slično Južnom Tirolu (pokrajina Bolzano) kada je nekadašnja austro-ugarska regija nakon dugogodišnjih pregovora 1919. pripala Italiji. Južno-tirolski status Donbasa (autonomna izvršna i zakonodavna vlast, lokalna kontrola nad 90% poreznih prihoda, najviši stupanj prava manjina) jamčio bi se izmjenama u ruskom i ukrajinskom ustavu, odgovarajućom rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a (VS UN), i vojno-političkom silom pet neutralnih „jamaca“. Ustavima obje susjedne države, svim samoproglašenim republikama u Donbasu oduzelo bi se pravo na otcjepljenje i pripajanje Ruskoj Federaciji. Donbas bi se de facto vratio Ukrajini, a de jure bi bio neutralna ukrajinska regija s najvišim stupnjem autonomije bez prava na otcjepljenje. Nakon Južnog Tirola, Donbas bi tako postao drugi svjetski uzor najučinkovitije zaštite manjina. To u ovom trenutku izgleda idealiziranje stvarnosti, ali ovakav mirovni plan je vjerojatno jedini način da Europa i Rusija ne uđu u rat, odnosno da izbjegnemo 3. svjetski rat s nesagledivim posljedicama.
Nastavlja se.-
Senzacionalni mirovni plan za Ukrajinu: Što su umjesto svjetskih vođa skrojili naš analitičar i AI
