Svaki dan slušamo o tome kako država troši novce na ovo ili na ono. Te cifre su milijunske i običnim ljudima padne mrak na oči kada čuju na što država troši novce.
I ne radi se tu samo o stvarima poput kupnje službenih automobila ili preplaćenim tijelima javne uprave za koja nismo sasvim sigurni ni čemu služe. Ovdje se radi doslovno o troškovima koji nastaju bez potrebe poput najma prostora za ministarstva i agencije iako država posjeduje vlastite nekretnine.
Država je tijekom 2024. godine izdvojila čak 38,9 milijuna eura za najam poslovnih prostora koje koriste ministarstva i druga tijela državne uprave. Riječ je o značajnom financijskom opterećenju koje bi se u narednom razdoblju trebalo postupno smanjivati primjenom nove strategije upravljanja državnom imovinom, a dokument je trenutačno u javnom savjetovanju do kraja veljače.
Korištenje vlastitih prostora
Plan je da se u sljedećih deset godina troškovi smještaja državnih institucija smanje tako da se u što većoj mjeri počnu koristiti poslovni prostori koji su u vlasništvu Republike Hrvatske. Time bi se postupno smanjila potreba za zakupom prostora na tržištu, što sada predstavlja velik proračunski izdatak.
Prema Strategiji upravljanja nekretninama i pokretninama u državnom vlasništvu, uz intenzivnije korištenje postojećih državnih prostora, planira se i otkup suvlasničkih udjela poslovnog kompleksa Vjesnik od ostalih vlasnika. Nakon toga predviđeno je raspisivanje urbanističko arhitektonskog natječaja te početak izgradnje novog kompleksa. Kako pojašnjavaju iz Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, u taj bi prostor trebala biti preseljena ministarstva koja trenutačno rade u zgradama za koje država plaća zakup.
Osim toga, država razmatra i kupnju bivše zgrade Hrvatska pošta u Branimirovoj ulici u Zagreb. U tom objektu već djeluju pojedina državna i pravosudna tijela temeljem ugovora o zakupu, pa bi kupnja dodatno pojednostavila upravljanje tim prostorom.
U ovom trenutku još nije precizirano koja će državna tijela biti smještena u planiranim objektima niti koliko će službenika ondje raditi. Te će se odluke donijeti tek nakon što se ispune svi tehnički i organizacijski uvjeti, navode iz nadležnog ministarstva.
Kao glavni razlog visokih troškova zakupa ističe se nedostatak velikih poslovnih zgrada u državnom vlasništvu na području Zagreba. Iako država posjeduje velik broj poslovnih prostora diljem zemlje, velik dio njih čine manji prostori, često smješteni u prizemlju stambeno poslovnih zgrada ili u starijim objektima, što ih čini neprikladnima za smještaj državnih institucija jer država najčešće nije vlasnik cijelih zgrada.
U ministarstvu napominju i kako država kroz različite sudske i upravne postupke svakodnevno dolazi do novih nekretnina, dok se u internom registru vodi evidencija imovine koja je obuhvaćena Zakonom o upravljanju nekretninama i pokretninama.
Proces digitalizacije upravljanja državnom imovinom trenutačno je u završnoj fazi, što bi trebalo omogućiti učinkovitije raspolaganje nekretninama.
Plan upravljanja državnom imovinom
Prema strategiji koja je sada u javnom savjetovanju, država planira do 2035. godine aktivirati 60 posto nekretnina koje imaju strateški značaj, kao i najmanje polovicu aktiviranih površina koje nisu strateške, a kojima raspolažu jedinice lokalne samouprave.
Istodobno se očekuje da će država u tom razdoblju od upravljanja nekretninama i pokretninama ostvariti prihode u iznosu od oko 1,2 milijarde eura.
Za ovu godinu pripremljen je i Plan upravljanja državnom imovinom, također u fazi javnog savjetovanja, kojim se planira ostvariti prihod od oko 75 milijuna eura.
Tijekom godine država namjerava raspolagati i s nekoliko nekretnina od strateškog značaja, među kojima su turistička zona Privlaka, dječje selo Promajna, kamp Peruština u Diklu, Vila Svežanj u Kostreni te Spomen dom u Kumrovcu, za koji bi Vlada Republike Hrvatske u ožujku trebala donijeti odluku o prodaji putem javnog natječaja.
Resorni ministar Branko Bačić najavio je kako tvrtka Državne nekretnine tijekom ove godine planira obnoviti dodatnih 300 stanova u državnom vlasništvu. Ti stanovi bit će namijenjeni programima priuštivog najma i stanovanja, ali i zaštićenim najmoprimcima.
Uz to, planirana je i obnova deset poslovnih prostora te dviju zgrada koje će služiti za smještaj tijela državne uprave i organizacija civilnog društva.
