Pametni telefoni i društvene mreže sve snažnije oblikuju djetinjstvo i odrastanje, a pitanje njihove pretjerane upotrebe među maloljetnicima sve češće dolazi u fokus javnosti i politike. Upozorenja o mogućim dugoročnim posljedicama stižu i s najviših političkih razina. Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je u nedjelju na Konferenciji o sigurnosti u Münchenu da brz razvoj tehnologije i njezin utjecaj na djecu predstavljaju jednu od najvećih prijetnji europskim vrijednostima.
Govoreći kao otac troje malodobne djece, Plenković je priznao da ga kod kuće doživljavaju kao “najvećeg neprijatelja” kada im uzme mobitele iz ruku. “Količinu vremena potrošenu na nebitan sadržaj razumije svatko tko ima malu djecu”, rekao je premijer. Upozorio je da se posljedice takve izloženosti tek trebaju pokazati. “To postaje ključni problem, kako to utječe na one koji su danas vrlo mladi i što će misliti za 15 ili 20 godina nakon što su bili izloženi tolikoj količini čudnog i nevažnog sadržaja”, istaknuo je.
Plenković je naglasio i da su se načini informiranja građana radikalno promijenili te da danas gotovo nitko ne čita novine, ne sluša radio niti gleda televiziju, zbog čega političari moraju tražiti nove kanale komunikacije. Govoreći o prijetnjama demokraciji, upozorio je na stalnu prisutnost dezinformacijskih kampanja. “Odakle god dolazile, kampanje dezinformacija su prisutne i moramo ih biti svjesni. Tu je na testu otpornost naših demokracija”, rekao je.
‘Pristup samo uz suglasnost roditelja ili skrbnika’
Njegove izjave dolaze u trenutku kada sve više europskih država pooštrava pravila korištenja društvenih mreža za djecu i mlade. Nakon što je Australija krajem prošle godine uvela zabranu pristupa društvenim mrežama za mlađe od 16 godina, slične mjere razmatraju i europske vlade.
Francuska, Danska i Grčka već su pokrenule konkretne inicijative, dok su Španjolska i Portugal najavili dobna ograničenja. Na razini Europske unije Europski parlament je u studenom prošle godine zatražio da se samostalno korištenje društvenih mreža, platformi za dijeljenje videosadržaja i alata umjetne inteligencije ograniči na osobe starije od 16 godina, dok bi mlađi pristup imali samo uz suglasnost roditelja ili skrbnika.
Rasprava o ograničavanju korištenja pametnih telefona i društvenih mreža među maloljetnicima sve je izraženija na nacionalnim i europskim razinama, a u središtu pozornosti nalaze se pitanja zaštite djece, utjecaja digitalnih sadržaja na mentalno zdravlje, koncentraciju i obrazovne navike te sve veće izloženosti neprovjerenim i neprimjerenim informacijama.
U tom kontekstu regulacija digitalnih platformi i tehnologija sve se češće povezuje s temama sigurnosti, otpornosti demokratskih sustava i očuvanja temeljnih europskih vrijednosti, zbog čega se rasprava o djeci i tehnologiji sve više premješta iz obrazovnog i obiteljskog okvira u područje javnih politika i zakonodavnih inicijativa.
