Minhenska sigurnosna konferencija i ove je godine okupila najvažnije europske i svjetske političke lidere, a među temama koje su dominirale raspravama bile su sigurnost demokracija, dezinformacije, uloga medija te sve snažniji utjecaj tehnologije na društvo. U tom kontekstu, pažnju međunarodne javnosti privukao je i istup hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, koji je izazvao zanimljivu i pomalo neočekivanu reakciju jednog od najpoznatijih europskih novinara.
Govoreći na panelu o prijetnjama demokraciji, pravnoj državi i ljudskim pravima, Plenković je ustvrdio da se informacijske navike građana rapidno mijenjaju. “Danas nitko ne kupuje novine, ne sluša radio niti gleda televiziju”, rekao je hrvatski premijer, dodajući da političari, bez obzira na ideološku pripadnost, moraju pronaći nove načine komunikacije s građanima.
Ta je izjava odmah izazvala reakciju novinara britanskog Guardiana Jakuba Krupe, koji je u svom blogu uživo s konferencije napisao da ga je takva tvrdnja “osobno uvrijedila”, uz ironičnu poruku Plenkoviću da bi trebao pročitati The Guardian. No, situacija se vrlo brzo promijenila. Naime, Plenković je u nastavku svog izlaganja naglasio važnost slobodnih i neovisnih medija, istaknuvši da ih treba braniti čak i onda kada su “iritantni”. Upravo je ta rečenica navela Krupu da u istom blogu zaključi kako je hrvatski premijer “ponovno zaslužio njegovo prijateljstvo”, čime je cijela epizoda dobila sasvim drukčiji ton.
‘Tu je na testu otpornost naših demokracija’
U istom govoru Plenković se dotaknuo i problema dezinformacija, upozorivši da su one prisutne bez obzira na to odakle dolaze. “Odakle god dolazile, kampanje dezinformacija su prisutne i moramo ih biti svjesni. Tu je na testu otpornost naših demokracija”, poručio je premijer. Poseban naglasak stavio je na utjecaj tehnologije i društvenih mreža na djecu i mlade, ocijenivši da je riječ o jednoj od najvećih prijetnji europskim vrijednostima. Govoreći iz osobnog iskustva, Plenković je rekao da ga njegovo troje maloljetne djece smatra “najvećim neprijateljem” kada im uzme mobitele iz ruku, a o tome smo pisali danas ranije. “Količinu vremena potrošenu na nebitan sadržaj razumije svatko tko ima malu djecu”, istaknuo je.
Premijer je upozorio da posljedice takvog izlaganja sadržajima često postaju vidljive tek s vremenskim odmakom. “To postaje ključni problem: kako to utječe na one koji su danas vrlo mladi i što će misliti za 15, 20 godina nakon što su bili izloženi tolikoj količini čudnog i nevažnog sadržaja”, rekao je Plenković. Njegove izjave uklapaju se u širi europski trend pooštravanja pravila za korištenje društvenih mreža među maloljetnicima. Nakon što je Australija u prosincu prošle godine uvela zabranu pristupa društvenim mrežama za mlađe od 16 godina, slične inicijative sve češće se spominju i u Europi. Francuska, Danska i Grčka već poduzimaju konkretne korake, dok su Španjolska i Portugal nedavno najavili dobna ograničenja.
Na razini Europske unije također se raspravlja o strožim pravilima. Europski parlament u studenome prošle godine zatražio je dobnu granicu od 16 godina za samostalno korištenje društvenih mreža, platformi za dijeljenje videozapisa i alata umjetne inteligencije, uz mogućnost pristupa mlađima samo uz dozvolu roditelja ili skrbnika. Istup Andreja Plenkovića u Münchenu tako je otvorio nekoliko ključnih tema istodobno: od odnosa politike i medija, preko borbe protiv dezinformacija, do zaštite djece u digitalnom prostoru. Također je pokazao kako se i jedna rečenica može pretvoriti u međunarodnu raspravu, ali i brzo dobiti drugačiji kontekst.
