Mađarski ministar vanjskih poslova i trgovine Péter Szijjártó uputio je oštru poruku Hrvatskoj, poručivši da treba omogućiti dotok ruske nafte i prestati, kako kaže, politizirati i ideologizirati energetsku sigurnost. Naveo je da je zajedno sa slovačkom kolegicom i potpredsjednicom slovačke vlade Denisa Saková o tome poslao pismo hrvatskom ministru gospodarstva Ante Šušnjar.
“Ranije smo sa Slovačkom izborili da Mađarska i Slovačka i dalje mogu kupovati jeftinu rusku sirovu naftu preko naftovoda Družbe. Naše sankcijsko izuzeće uključuje i mogućnost da, ako se transport naftovodom onemogući, rusku naftu možemo nabavljati i morskim putem“, rekao je Szijjártó.
Kako navodi mađarski ministar, budući da Ukrajina iz političkih razloga i dalje ne obnavlja isporuke nafte kroz naftovod Družba, on i slovačka ministrica gospodarstva Denis Saková uputili su pismo hrvatskom ministru gospodarstva. U njemu traže da Hrvatska, u skladu s pravilima iz Bruxelles, bez odgode omogući transport ruske sirove nafte prema Mađarskoj i Slovačkoj preko JANAF-a.
Pritisak na Hrvatsku
“Sigurnost opskrbe energijom nijedne države – pa tako ni naše – ne može biti ideološko pitanje. Očekujemo od Hrvatske da, za razliku od Ukrajine, iz političkih razloga ne dovodi u rizik sigurnost opskrbe naftom Mađarske i Slovačke“, završava s upozorenjem.
U političkom smislu, objava mađarskog ministra predstavlja izravan pritisak na Hrvatsku. Taj je istup tempiran u trenutku kada je Družba izvan funkcije, a hrvatski naftovod ostaje jedina realna alternativa. Poruka je formulirana tako da se Zagreb, pred domaćom javnošću, unaprijed označi odgovornim ako ruska nafta ne krene prema Mađarskoj i Slovačkoj, piše Večernji.
Otvara se, međutim, pitanje mora li Hrvatska na takav zahtjev pristati i znači li eventualno odbijanje suprotstavljanje Bruxellesu. Središnja dilema odnosi se na to na što se točno Mađarska poziva kada tvrdi da njezino sankcijsko izuzeće vrijedi i u slučaju da „naftovodni transport bude onemogućen“. U šestom paketu sankcija iz 2022. Europska unija dopustila je Mađarskoj, Slovačkoj i Češkoj nastavak uvoza ruske sirove nafte, ali isključivo naftovodom, odnosno sustavom Družbe. Izuzeće je bilo vezano uz njihov geografski položaj i tehničku ovisnost o toj ruti.
Opća zabrana
Sama uredba, međutim, ne sadrži izričitu odredbu prema kojoj bi u slučaju zastoja naftovoda bio automatski dopušten morski uvoz. Opća zabrana uvoza ruske sirove nafte morskim putem u EU i dalje je na snazi. Mađarsko tumačenje polazi od funkcionalne logike: ako je izuzeće odobreno radi energetske sigurnosti, tada bi ono trebalo vrijediti i u situaciji kada je izvorni pravac fizički blokiran, pa bi alternativna ruta – morski dolazak nafte do Hrvatske i potom transport preko JANAF-a – bila dopuštena.
No sankcijska uredba napisana je tehnički, a ne funkcionalno. Ona definira dopušten način transporta, a ne opće pravo na nabavu ruske nafte „bilo kojim putem“. Ne postoji ni izričita obveza drugih država članica da osiguraju alternativni pravac ako je Družba izvan funkcije. Upravo u toj razlici između šire političke interpretacije i užeg pravnog teksta nalazi se siva zona na koju se sada poziva Budimpešta.
