Bivši ministar socijalne skrbi Marin Piletić osobno je novčano kažnjen jer Ministarstvo na čijem je čelu bio nije poštovalo sudsku presudu vezanu uz ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak. Odluku je donio Upravni sud u Zagrebu, koji mu je izrekao kaznu od 300 eura – iznos koji mora podmiriti iz vlastitog džepa.
Riječ je o slučaju u kojem Ministarstvo socijalne politike nije odgovorilo na žalbu građanke u zakonskom roku, niti je postupilo po izričitoj sudskoj naredbi da to učini. Sud je utvrdio da za takvo nepostupanje nije bilo opravdanog razloga. Iako je kazna simbolična u odnosu na zakonski maksimum, riječ je o rijetkom primjeru osobne odgovornosti čelnika javnog tijela.
Naime, Zakon o upravnim sporovima predviđa da se čelniku javnopravnog tijela može izreći novčana kazna ako institucija kojom upravlja ne postupi po presudi. Kazna može dosegnuti do 30 posto prosječne godišnje bruto plaće u Hrvatskoj za prethodnu godinu. S obzirom na to da je prosječna bruto plaća lani iznosila oko 24.000 eura, maksimalna kazna mogla je dosegnuti i 7200 eura.
Mogućnost novih kazni i naknade štete
Sud je u rješenju naveo da bi, ako Ministarstvo ni nakon ove odluke ne postupi po presudi, Piletiću mogle biti izricane nove novčane kazne – sve dok se prvotna presuda ne izvrši. Istodobno, građanki je ostavljena mogućnost da zatraži i naknadu štete zbog neizvršenja, odnosno zakašnjelog izvršenja sudske odluke.
Cijeli slučaj započeo je u travnju 2025., kada je podnositeljica predala zahtjev za inkluzivni dodatak nadležnoj podružnici Hrvatski zavod za socijalni rad. Budući da Zavod nije odgovorio u roku od 15 dana, odnosno najdulje 30 dana kako predviđa zakon, 5. lipnja iste godine podnijela je žalbu drugostupanjskom tijelu – Ministarstvu socijalne politike.
Rokovi ignorirani, uslijedila tužba
Ministarstvo je bilo obvezno odlučiti o žalbi i dostaviti rješenje u roku od 60 dana. Kako se to nije dogodilo, građanka je 15. kolovoza 2025. podnijela tužbu Upravnom sudu u Zagrebu. Sud je 28. listopada 2025. presudio u njezinu korist i naložio Ministarstvu da u roku od 15 dana donese odluku o žalbi. Protiv tog dijela presude nije bila dopuštena žalba.
Osim toga, Ministarstvu je naloženo i da podmiri 1250 eura odvjetničkih troškova. Taj iznos, koji se isplaćuje po svakoj izgubljenoj tužbi, u konačnici tereti državni proračun, odnosno porezne obveznike.
Neizvršena presuda i osobna kazna
Ni nakon sudske presude Ministarstvo nije postupilo po nalogu. Zbog toga je sud 15. prosinca 2025. uputio dodatni zahtjev da se presuda izvrši u novom roku od 15 dana. Kako proizlazi iz rješenja od 29. siječnja ove godine, Ministarstvo nije odgovorilo na zahtjev za izvršenje niti je dostavilo sudu spise iz kojih bi bilo vidljivo da je po presudi postupljeno.
Zbog takvog ignoriranja sudske odluke, kažnjen je i tadašnji ministar osobno. Iako je izrečena kazna znatno niža od zakonskog maksimuma, slučaj otvara pitanje učinkovitosti sustava i troškova koje zbog administrativnih propusta snose građani.
