Fiorello La Guardia, rođen 11. prosinca 1882. godine u Bronxu u New Yorku, danas je poznat kao jedan od najvećih gradonačelnika New Yorka. Malo tko zna da je njegova karijera počela u Rijeci – tada Fiume – gdje je radio kao američki konzularni agent.
Njegov otac, Achille Luigi Carlo La Guardia, bio je Talijan iz Foggije i glazbenik, dok je majka, Irene Luzzatto‑Coen, dolazila iz židovske obitelji iz Trsta. Odrastajući u obitelji koja je govorila više jezika i povezivala različite kulture, Fiorello je od mladosti razvijao osjećaj za pravdu i poštovanje prema različitim narodima.
Godine 1904., tek u svojim dvadesetim, La Guardia preuzima konzularni ured u Rijeci. Rijeka je tada bila glavno mjesto s kojeg su tisuće ljudi iz Hrvatske, Slovenije, Mađarske i drugih dijelova Austro-Ugarske isplovljavale prema Americi.
Njegov posao nije bio samo administrativan – brinuo je da iseljenici imaju sve potrebne papire, liječničke preglede i da budu spremni za put preko oceana. Bio je poznat po svom srdačnom i pravednom pristupu, često se sukobljavajući s lokalnim vlastima ili birokracijom kako bi zaštitio prava putnika.
U uredu na Korzu, u srcu Rijeke, La Guardia je pregledao desetke tisuća ljudi koji su odlazili prema Americi. Iz riječke luke redovito su isplovljavali veliki oceanski brodovi, simboli nove nade za tisuće naših ljudi. Među najpoznatijim brodovima bili su RMS Aurania, RMS Pannonia, RMS Slavonia, RMS Ultonia, Carmania, Franconia, Ivernia, Laconia, Saxonia, a najpoznatiji među njima – RMS Carpathia – kasnije je postao poznat po spasavanju preživjelih s Titanica 1912. godine.
Godine 1906. La Guardia se vraća u New York. Nastavlja raditi kao tumač na Ellis Islandu, prevodi talijanski, njemački, jidiš i hrvatski, studira pravo i ubrzo ulazi u politiku. Njegova karijera kulminira kada postaje trostruki gradonačelnik New Yorka, poznat po borbi protiv korupcije i povezivanju grada s Rooseveltovim programom New Deal.
No, nasljeđe Fiorella La Guardije u Rijeci ostalo je trajno. Na mjestu gdje je živio i radio danas postoji spomen-ploča, a u SAD-u zračna luka LaGuardia Airport nosi njegovo ime. Tisuće naših iseljenika koji su preko njega krenuli prema Americi pamte ga kao prijatelja i zaštitnika u neizvjesnim trenucima svog putovanja.
Fiorello La Guardia je dokaz da jedan čovjek, čak i mlad i relativno nepoznat, može duboko utjecati na živote drugih. Od konzularnog ureda u Rijeci, preko brodova koji su nosili snove naših iseljenika, do današnjeg aerodroma najvećeg američkog grada – njegova priča govori o hrabrosti, pravdi i ljudskosti. Uvijek je bio prisutan tamo gdje su počinjala velika putovanja naših ljudi, gdje su snovi prelazili oceane i nadahnjivali generacije, a i danas, kroz aerodrom koji nosi njegovo ime, ponovno povezuje sudbine, odlaske i dolaske, nastavljajući pričati priču o hrabrosti i ljudskosti.
Milo Miklaušić, kap.
PROČITAJTE JOŠ:
Müller (von) Thomamühl, Dagobert – Pomorski časnik, izumitelj i posljednji pripadnik austrougarske Ratne mornarice
Na ovim prostorima – Jadranskom moru i priobalju – stoljećima su djelovali ljudi različitih podrijetla i kulturnih horizonata. Često niti sami nisu precizno artikulirali svoj identitet niti su ga isticali; njihova pripadnost ne očituje se kroz granice ni etničke oznake. Vrijednost njihova prisustva mjeri se ne u terminima narodnosti, već kroz doprinose
Ludovik Salvator Austrijski – Nadvojvoda koji je kartirao Jadran
Ludovik Salvator Austrijski (Erzherzog Ludwig Salvator, arciduca Luigi Salvatore), rođen 4. kolovoza 1847. u Firenci, bio je austrijski nadvojvoda, znanstvenik i istraživač Sredozemlja. Sin velikog vojvode Toskane Leopolda II., obrazovanje je stjecao u Pragu, gdje je proučavao filozofiju, pravo, prirodne znanosti i umjetnost. Najpoznatije djelo mu je “Atlas Dalmacije”, prvi
Antal Hajnal i Hilarion Pascal – Inženjeri zaslužni za gradnju riječke luke!
U drugoj polovici 19. stoljeća, Rijeka pod upravom Mađarske postala je ključna luka za izvoz ugarskih proizvoda prema Mediteranu i svijetu. Moderni projekt luke, s planovima Hilariona Pascala (idejni projekt) i Antala Hajnala (voditelj gradnje i prilagodbe), uključivao je gradnju lukobrana, obala i gatova te nasipavanje velikih površina
