Praktički, svaki peti proizvod od ribe i morskih plodova, koji se prodaje u svijetu mogao bi na neki način biti lažan, podaci su to Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) koja tvrdi da je gotovo posvuda raširena sumnjiva praksa poput lažnog označavanja i činjenice da se proizvodi na biljnoj bazi predstavljaju kao autentični.
– Nema službene procjene o tome koliko je prevara raširena u globalnom sektoru ribarstva i akvakulture vrijednom 195 milijardi dolara, ali empirijske studije ukazuju na to da bi 20 posto trgovine moglo biti dijelom neke vrste prevare – stoji u objavi FAO-a iz veljače te se upozorava da bi, kad je riječ o objedovanju vani, rizik mogao iznositi i više od 30 posto, prenosi Index.hr.
– Prevara je posebno raširena u restoranima i ugostiteljskim objektima, gdje je vizualni dio vrlo primamljiv, kao i u slučaju prerađenih proizvoda, gdje se vrsta korištene ribe i morskih plodova može uspješno zamaskirati – pojasnio je FAO u novom izvješću u kojemu se iznose kolosalni razmjeri problema.
Dodaju se bojila, proizvode se imitacije škampa…
Ekonomski poticaji najrašireniji su pokretač prevara s ribom, piše FAO, ističući da, primjerice, prodaja atlantskog lososa kao pacifičkog lososa “donosi korist od gotovo 10 dolara po kilogramu”, budući da se većina lososa atlantske robne marke uzgaja, dok se pacifička alternativa uglavnom lovi u divljini.
Brojne su vrste prevara, tvrdi nadalje FAO, spominjući patvorine, a to znači dodavanje određenog bojila kako bi riba poput tune izgledala svježije. Druga se praksa odnosi na krivotvorenje. Tu je riječ o izradi imitacije škampa od sastojaka na bazi škroba, dok se simulacija odnosi na obmane poput pakiranja surimija da bi izgledao kao meso rakova.
A tu je i izravna zamjena vrsta, što znači da se slatkovodne ribe tilapije, koje su jeftinije i blažeg okusa, u restoranima prodaju kao skuplji i traženiji crveni snaperi (slični našim zubacima).
“Riblje prevare” nadmašuju prevare mesnih proizvoda, voća ili povrća
Globalna razina potrošnje ribe, koja cilja na preko 12.000 vrsta morskih plodova, raznolikost tipova prevara i izostanak standardiziranih regulatornih ili pravnih definicija prevara otežavaju mogućnost globalnih procjena, stoji u izvještaju FAO-a.
Dodaje se i da razina prevara s prodajom morskih plodova daleko premašuje prevare kojima se pribjegava u slučaju mesnih proizvoda, voća ili povrća, prenosi Index.hr.
I.M.
