Razgovori između Rusije, Ukrajine i SAD-a s ciljem okončanja rata u Ukrajini završili su bez pomaka. Trostrani sastanci, održani u Ženevi, trajali su do kasno u utorak, ali su u srijedu potrajali samo dva sata. Iako je američki izaslanik Steve Witkoff izrazio optimizam u vezi s razgovorima, i ruska i ukrajinska strana naznačile su da su bili „teški”. Moskva i Kijev i dalje su daleko po ključnim pitanjima teritorija i uvjetima mogućeg primirja u četverogodišnjem sukobu.
Priznajući da su razgovori bili zahtjevni, pregovarač Kremlja Vladimir Medinski dodao je će se novi sastanak održati uskoro. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski također je rekao da pregovori nisu laki zbog razlika u stajalištima dviju strana. Ukrajinski pregovarač Rustem Umerov zauzeo je nešto manje pesimističan ton, rekavši da su rasprave bile „sadržajne i intenzivne” te da je postignut određeni napredak, ali da se u ovoj fazi ne mogu otkriti pojedinosti.
„Ovo je složen posao koji zahtijeva usklađivanje svih strana i dovoljno vremena”, rekao je Umerov. Neposredno prije objave završetka razgovora, Zelenski je optužio Rusiju da pokušava odugovlačiti pregovore koji su već mogli ući u završnu fazu. Ruska i ukrajinska delegacija posljednji su se put sastale na razgovorima uz posredovanje SAD-a u Abu Dhabiju u siječnju, što je dovelo do prve razmjene zarobljenika nakon nekoliko mjeseci.
🇨🇭🇷🇺🇺🇦🇺🇸 Russian delegation has arrived at the InterContinental to participate in the 2nd day of the talks on Ukraine in Geneva, Switzerland
*security guards are with MACHINE GUNS pic.twitter.com/ATIPbc0aqR
— Lord Bebo (@MyLordBebo) February 18, 2026
Teritorij i elektrana sporne točke pregovora
U srijedu je Zelenski naznačio da bi uskoro mogla uslijediti još jedna razmjena. Američki predsjednik Donald Trump, koji je predvodio diplomatske napore za okončanje rata, pokazuje nestrpljenje zbog zastoja između dviju strana. U ponedjeljak je rekao da bi Ukrajina „trebala brzo sjesti za pregovarački stol”, što je Zelenski potom odbacio, rekavši da „nije pošteno” da se od njegove zemlje traži da popusti.
Četiri godine nakon početka ruske sveobuhvatne invazije na Ukrajinu, i dalje postoji znatan jaz između zahtjeva Moskve i onoga što bi Kijev smatrao „pravednim mirom”. Rusija inzistira na potpunoj kontroli nad istočnim ukrajinskim Donbasom, koji obuhvaća regije Donjeck i Luhansk. Kijev već dugo odbacuje taj zahtjev, koji bi značio odricanje od ukrajinskog suverenog teritorija, uključujući nekoliko snažno utvrđenih gradova i dugu obrambenu liniju u regiji Donjecka.
Mnogi Ukrajinci vjeruju da bi odustajanje od tog teritorija ostavilo zemlju ranjivom na novu rusku invaziju. U utorak je Zelenski za američki medij Axios izjavio da bi Ukrajinci odbili svaki plan o predaji Donbasa kada bi bio stavljen na referendum. Još jedna sporna točka u pregovorima jest status Nuklearne elektrane Zaporižja. Elektrana, najveća u Europi, nalazi se na prvoj crti bojišnice i pod ruskom je kontrolom od ožujka 2022. Ukrajina želi da je Moskva vrati, a Zelenski je ranije rekao da bi Kijev mogao podijeliti kontrolu nad elektranom s Amerikancima na što Moskva vjerojatno neće pristati.
