Nakon završetka glavnih razgovora, pregovarač Kremlja Vladimir Medinski vratio se na mjesto održavanja i održao sastanak iza zatvorenih vrata s ukrajinskom stranom koji je trajao oko sat i pol. Nisu objavljeni nikakvi detalji s tog sastanka.
20% teritorija Donjecke oblasti kao najbitnije pitanje
Prema ukrajinskom diplomatskom izvoru, postignut je određeni napredak u “vojnim pitanjima”, uključujući model praćenja prekida vatre. Ali dogovor o pitanju teritorija, bez kojeg se ne može zamisliti prekid vatre, ostaje nedostižan, a stavovi Moskve i Kijeva još su uvijek daleko udaljeni.
Rusija nije odustala od svog zahtjeva za potpunom kontrolom nad istočnom regijom Donbasa – koju čine Donjecka i Luganska oblast – što za Ukrajinu nije moguće. Ukrajinska strana kontrolira još uvijek oko 20% teritorija Donjecke oblasti.
Iako je priznao da su pregovori bili izazovni, pregovarač Kremlja Vladimir Medinski dodao je da su bili “poslovni” i rekao da će se “uskoro” održati još jedan sastanak.
Zelenski je također opisao pregovore kao “nelake” zbog razlika u stavovima dviju strana. Rustem Umerov iz ukrajinske delegacije je izrazio nešto optimističniji stav, rekavši da su razgovori bili “suštinski i intenzivni” te da, iako je postignut napredak, “u ovoj fazi” ne mogu biti otkriveni detalji. “Ovo je složen posao koji zahtijeva usklađenost svih strana i dovoljno vremena”, rekao je Umerov.
Neposredno prije nego što je objavljen kraj pregovora, Zelenski je optužio Rusiju da “pokušava odugovlačiti pregovore koji su već mogli doći do završne faze”.
Ruska i ukrajinska delegacija posljednji su se put sastale u siječnju u Abu Dhabiju pod američkim posredovanjem, što je dovelo do prve razmjene zatvorenika u nekoliko mjeseci. U srijedu je Zelenski naznačio da bi mogla uslijediti još jedna razmjena. Američki predsjednik Donald Trump, koji je predvodio diplomatske napore za okončanje rata, signalizirao je nestrpljenje zbog zastoja između dviju strana. U ponedjeljak je rekao da bi Ukrajina “bolje trebala brzo sjesti za pregovarački stol”, stav koji je Zelenski od tada odbacio, rekavši da “nije fer” da se od njegove zemlje traži kompromis.
Četiri godine od početka ruske invazije na Ukrajinu, još uvijek postoji značajna razlika između zahtjeva Moskve i onoga što Kijev smatra “pravednim mirom”.
Predaja utvrđenih naselja bi ostavila Ukrajinu još ranjivijom za buduće napade
Kijev je dugo odbijao ruski zahtjev za istočnim Donbasom, što bi značilo odustajanje od ukrajinskog suverenog teritorija, uključujući nekoliko snažno utvrđenih gradova i dugu obrambenu liniju u regiji Donjecka.
Mnogi Ukrajinci vjeruju da bi odustajanje od tog teritorija učinilo zemlju ranjivom na još jednu rusku invaziju. Sam Zelenski je povukao paralele s Münchenskim sporazumom iz 1938., kada su europske sile dopustile Hitleru da anektira češki teritorij Sudeta. Zelenski je u utorak za američki medij Axios rekao da bi Ukrajinci odbacili svaki plan predaje Donbasa ako bi se o njemu raspravljalo na referendumu.
🇺🇦🇺🇸🇷🇺Fourth Wheel – about the British attempt to interfere in Geneva talks
Against the backdrop of trilateral negotiations between Russia, the USA, and Ukraine in Geneva, a British delegation was suddenly discovered behind the scenes. According to media reports, it is led by… pic.twitter.com/EEk8XD4vFs
— dana (@dana916) February 17, 2026
Osim teritorija, još dva pitanja prijepora
Ukrajinski predsjednik također radi na tome da zapadni saveznici Kijeva pruže snažna sigurnosna jamstva kako bi odvratili Rusiju od ponovnog napada. Dok Kijev kao garanciju mira želi strane vojnike (američke ili iz nekih europskih država) na svom teritoriju, Moskva to kategorički odbija.
Još jedna sporna točka u pregovorima je status nuklearne elektrane Zaporižja. Elektrana, najveća u Europi, nalazi se na prvoj crti bojišnice i pod ruskom je kontrolom od ožujka 2022. Ukrajina želi da je Moskva vrati, a Zelenski je prethodno rekao da bi Kijev mogao podijeliti kontrolu nad elektranom s Amerikancima – dogovor na koji Moskva vjerojatno neće pristati.
Dužnosnici iz Velike Britanije, Francuske, Njemačke i Italije bili su prisutni u Ženevi i razgovarali su s Ukrajincima na marginama trilateralnog sastanka.
Europski predstavnici su bili ograničeni oko uključivanja u pregovore koje predvode SAD, ali Zelenski je rekao da je europsko sudjelovanje “neophodno” za bilo kakav konačni sporazum.
Sljedećeg utorka obilježit će se četvrta godišnjica potpune invazije Moskve na Ukrajinu. Rat, koji je rezultirao stotinama tisuća vojnih i civilnih žrtava te raseljavanjem milijuna diljem Ukrajine, i dalje oblikuje živote Ukrajinaca, a na to ih podsjećaju i svakodnevni smrtonosni zračni napadi diljem zemlje.
Medij: Tajni sporazum SAD-a i Rusije o ukidanju sankcija Moskvi
