Čovjek može jesti najbolje na svijetu, aktivno se baviti sportom i činiti apsolutno sve kako se ne bi primirisali doktoru, ali realnost je takva da će u nekom trenutku svaki Hrvat ili Hrvatica morati posjetiti liječnika. I dok zdravstveni sustav kao takav je podložan brojnim često opravdanim kritikama, nije tajna kako upravo najveća snaga tog istog sustava su ljudi. To se itekako moglo vidjeti u nebrojno prilika, a to znaju prepoznati i sami Hrvati.
No, jedan običaj uvriježio se kod Hrvata, posebice onih starije dobi, kad odu kod doktora, koji drugi pak mrtvo hladno smatraju korupcijom, a to je donošenje poklona liječnicima i medicinskom osoblju u znak zahvale. Vino, žestice, bombonjera ili pak čokolade spadaju među učestalijim poklonima koje dobiva medicinsko osoblje.
Iskustva Hrvata s kojima smo pričali na tu temu su itekako drugačija. “Moja baba je dala liječniku tisuću eura”, priznao nam je jedan Hrvat, dok nam je u neformalnom razgovoru Hrvatica otkrila kako joj je liječnik tijekom pregleda vrlo nesuptilno rekao kako mu previše poklanjaju boca alkohola. Druga Hrvatica je pak žestoko odbila bilo kakvu pomisao da išta pokloni liječničkom osoblju navodeći kako su oni plaćeni za to te da joj ni ne pada na pamet da to uopće napravi. Prilikom nedavne rasprave na tu temu na Redditu, nekoliko liječnika navelo je kako imaju isti takav stav, navodeći kako su oni plaćeni za svoj posao i da im ne treba davati ništa.
-POK-/CROPIX/ILUSTRACIJA
Službeni stav struke
Resorno Ministarstvo zdravstva ima vrlo jasan stav po tom pitanju. Kako su nam naveli u odgovoru u kojem su se pozvali na Zakon o liječništvu i Kodeks o medicinskoj etici i deontologiji, “protivno je etičkim načelima svako stjecanje materijalne ili druge koristi iz liječničkog rada, osim redovite plaće ili ugovorenog honorara”. Na pitanje je li bilo prijava, kratko su nam rekli kako ih nemaju zaprimljenih u svojoj službenoj evidenciji.
Malo drugačiji stav ima udruga Prava pacijenata. “U našoj udruzi smatramo da zahvalnost pacijenata prema zdravstvenim djelatnicima jest razumljiva i duboko ljudska, no praksa donošenja poklona otvara prostor za pogrešna tumačenja i narušavanje povjerenja u zdravstveni sustav. Naš je stav da svaki oblik darivanja koji prelazi simboličnu gestu može stvarati neravnopravnost među pacijentima te narušiti profesionalni odnos liječnik–pacijent. Smatramo da zdravstveni sustav treba biti organiziran tako da kvaliteta skrbi ne ovisi niti da se tako percipira kao da ovisi o poklonima, nego isključivo o medicinskim potrebama pacijenta. U Hrvatskoj je prisutna i takva kultura življenja gdje se smatra “pod normalnim“ a to se recimo nikad ne vidi u zemljama zapadne Europe. Zapravo bi pacijenta jako čudno gledali kad bi nosili poklone, pa čak i čokoladu. U svemu ovome najvažnije je razlikovati situaciju kada liječenje završi i na kraju svega pacijent se sam zahvali jer smatra da je učinjeno nešto više od samog liječenja uključuju i ljudski osobni faktor, da se netko “zauzeo“ za njega. I situacije kada se po pričama zna da ćete dobiti bolji tretman kada donesete poklon na vrijeme ili još gore kada se znaju iznosi novaca koje morate dati da bi došli na red za operaciju ili slično (o tome su već sudski procesi u tijeku, poput kardiokirurgije) Jer pacijent zna da mu to jedino preostaje, jer nema vremena i može umrijeti. Odnosno vrijeme mu curi, i čak će se zadužiti, posuditi novac da bi ga dao tamo gdje misli da je to obavezan, a apsolutno nije”, stoji u njihovom odgovoru za portal Dnevno.
Na pitanje misle li da pacijenti osjećaju pritisak da donesu poklon, odgovaraju potvrdno navodeći kako je riječ o implicitnom društvenom pritisku. “Neki vjeruju da je donošenje poklona način da “osiguraju” bolji tretman ili zahvalnost iskažu na način koji se smatra društveno poželjnim. Često se radi o međugeneracijskim navikama, ali i strahovima: hoću li biti tretiran jednako dobro ako ne donesem ništa? Upravo ta percepcija stvara nejednak odnos moći i narušava ideju da je zdravstvena skrb temeljno pravo, a ne usluga koja se “plaća” dodatnim gestama”, naveli su.
Nužno pravni okvir
I Udruga Prava Pacijenata, ali i Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL) slažu oko toga da bi se darovanje poklona moglo zakonski bolje regulirati. “Trenutačne odredbe često su nedovoljno precizne i ostavljaju širok prostor za interpretaciju”, navode iz Udruge gdje su nam naveli i svoje prijedloge promjena. “Ne vidimo ništa sporno u tome da pacijent donese ako želi neki simbolični poklon ili počasti „marendom“ odjel na kojem je ležao. Donese liječnicima čokolade ili bocu vina. Međutim važno bi bilo kategorizirati što je to simbolična gesta, a što je već neprihvatljivo (vrijedni predmeti, novac, skupocjeni darovi). Obvezno bi trebalo biti javno istaknuto pravilo u svim zdravstvenim ustanovama koje kaže da pokloni nisu potrebni niti utječu na kvalitetu zdravstvene skrbi. Protokol za prijavljivanje poklona, slično kao u mnogim europskim zemljama, gdje se svaki dar iznad simbolične vrijednosti mora prijaviti ili odbiti, slično poput deklaracija o sukobima interesa ili imovinske kartice. Potrebna je također i edukacija i pacijenata i zdravstvenih djelatnika o tome koji su etički standardi prihvatljivi.
Cilj nije kažnjavanje pacijenata koji žele izraziti zahvalnost, nego stvaranje sustava u kojem nema neizvjesnosti ni moralnih dilema“, navode.
HUBOL ističe kako “odnos liječnika i pacijenta uvijek mora ostati striktno profesionalan i temeljen na povjerenju, stručnosti i etici, a nikako ne na materijalnim oblicima zahvalnosti”.
“Razumijemo da neki pacijenti žele izraziti zahvalnost nakon liječenja, no ključna poruka mora biti da liječenje ne smije biti povezano s darivanjem, a dar nikada ne smije biti uvjet ili očekivanje. Pored toga takve zahvale darom, smatramo, mogu biti prihvatljive samo kad je dar vrlo male, simbolične vrijednosti. Darovanje novca kao niti vrijednosnih papira, bez obzira na iznos, smatramo neprihvatljivim. Zakon o sprječavanju sukoba interesa koji se ne odnosi na liječnike i zdravstvene djelatnike, već na javne dužnosnike, može poslužiti kao orijentir. Ovaj zakon kao prihvatljiv dar definira samo dar simbolične vrijednosti do 66 eura te istovremeno jasno zabranjuje primanje gotovog novca u bilo kojem iznosu kao i primanje vrijednosnih papira. Iako taj zakon formalno ne obvezuje zdravstvene radnike, logika iza njega – da dar ne smije stvarati ovisnost ni obvezu – vrlo je primjenjiva i u zdravstvenom sustavu. HUBOL smatra da je moguće na sličan način kao što je to učinjeno za javne dužnosnike regulirati tu materiju i za liječnike i sve zdravstvene djelatnike”, stoji u odgovoru HUBOL-a za Dnevno gdje zaključno ističu kako navode kako je najprimjereniji oblik zahvalnosti ostaje iskrena riječ, pisana zahvala, ili pohvala ustanovi.
Praksa diljem Europske unije pokazuje kako Hrvatska nije izuzetak. U mnogim europskim zemljama je zakonodavstvo više usmjereno na sprječavanje korupcije u odnosu na farmaceutsku industriju, dok je pak donošenje poklona nešto što se smatra prihvatljivim dokle god je vrijednost mala i dok to ne utječe na kvalitetu usluge ili pak dovede do nepravednog favoriziranja pacijenta.
