Američka vojska spremna je napasti Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još nije donio konačnu odluku o tome hoće li odobriti takvu akciju, rekli su za CNN izvori upoznati sa situacijom. Bijela kuća obaviještena je da bi vojska mogla biti spremna za napad do vikenda, nakon značajnog pojačanja zračnih i pomorskih snaga na Bliskom istoku posljednjih dana.
No jedan izvor upozorio je da je Trump privatno iznosio argumente i za i protiv vojne akcije te je ispitivao savjetnike i saveznike o tome koji je najbolji smjer djelovanja. Visoki dužnosnici administracije zaduženi za nacionalnu sigurnost sastali su se u srijedu u Sobi za krizne situacije Bijele kuće kako bi raspravili situaciju u Iranu, rekao je izvor upoznat sa sastankom. Trumpa su u srijedu također informirali posebni izaslanik Steve Witkoff i Jared Kushner, Trumpov zet, o njihovim neizravnim razgovorima s Iranom koji su se održali dan ranije. Nije bilo jasno hoće li Trump donijeti odluku do vikenda.
„Provodi mnogo vremena razmišljajući o tome“, rekao je jedan izvor. Spremnost SAD-a na napad do vikenda prvi je objavio CBS News. Iranski i američki pregovarači razmjenjivali su poruke tri i pol sata u utorak tijekom neizravnih razgovora u Ženevi, no otišli su bez jasnog rješenja. Glavni iranski pregovarač izjavio je da su se obje strane složile oko „skupa vodećih načela“, dok je američki dužnosnik rekao da „još ima mnogo detalja o kojima treba raspraviti“.
Vojna akcija je itekako moguća
Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt rekla je u srijedu da se očekuje da će Iran u sljedećih nekoliko tjedana iznijeti više pojedinosti o svojoj pregovaračkoj poziciji, ali nije htjela reći hoće li Trump u tom razdoblju odustati od vojne akcije. Američki državni tajnik Marco Rubio trebao bi 28. veljače otputovati u Izrael kako bi se sastao s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom i informirao ga o razgovorima s Iranom, rekao je dužnosnik State Departmenta za CNN u srijedu.
„Neću postavljati rokove u ime predsjednika Sjedinjenih Država“, rekla je Leavitt. Dodala je da, iako je diplomacija uvijek njegova prva opcija, vojna akcija ostaje moguća. „Postoji mnogo razloga i argumenata koji bi se mogli iznijeti u prilog napadu na Iran“, rekla je, dodajući da se Trump prije svega oslanja na savjete svog tima za nacionalnu sigurnost.
Nejasne izjave potaknule su sve veće strahove od vojnog sukoba između dviju država, iako dužnosnici formalno i dalje izražavaju nadu u diplomaciju. USS Gerald Ford, najnaprednija skupina nosača zrakoplova u američkom arsenalu, mogla bi stići u regiju već ovog vikenda, nakon niza drugih vojnih pojačanja. Sredstva Američkog ratnog zrakoplovstva stacionirana u Ujedinjenom Kraljevstvu, uključujući zrakoplove za dopunu gorivom i borbene avione, premještaju se bliže Bliskom istoku, prema izvorima upoznatima s kretanjima.
Čekat će kraj zimske olimpijade?
S druge strane, Iran utvrđuje nekoliko svojih nuklearnih postrojenja, koristeći beton i velike količine zemlje kako bi zakopao ključne lokacije pod pritiskom američke vojske, prema novim satelitskim snimkama i analizi Instituta za znanost i međunarodnu sigurnost. Nekoliko događaja moglo bi igrati ulogu u određivanju vremena napada. Zimske olimpijske igre, tradicionalno trenutak globalnog jedinstva, završavaju u nedjelju; neki europski dužnosnici rekli su da vjeruju kako do tada neće doći do napada.
U međuvremenu, u srijedu je započeo ramazan; neki dužnosnici američkih saveznika na Bliskom istoku, koji su lobirali protiv napada, strahujući od regionalne destabilizacije, rekli su da bi napad tijekom muslimanskog svetog mjeseca bio znak američkog nepoštovanja. Trump će u utorak održati svoje godišnje obraćanje o stanju nacije; pomoćnici su rekli da će vjerojatno poslužiti kao početak njegove poruke za godinu međuizbora, usmjerene na domaća pitanja. Nije poznato uzima li predsjednik u obzir te događaje dok razmatra svoje opcije.
Trump je u svojim izjavama o Iranu posljednjih tjedana učinio malo kako bi pridobio podršku američke javnosti ili Kongresa za veliku vojnu operaciju u toj zemlji. Naznačio je želju za promjenom režima i inzistirao da Iran ne smije doći do nuklearnog oružja, ali nije precizirao koji bi točno bili njegovi ciljevi u slučaju izdavanja naredbe za napad.
