Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov upozorio je da bi svaki novi američki napad na Iran imao opasne posljedice, pozivajući na diplomaciju kako bi se osiguralo da Teheranov nuklearni program ostane mirnodopski.
U intervjuu za saudijski kanal Al-Arabiya, Lavrov je rekao da su prethodni napadi na iranska nuklearna postrojenja koja nadzire Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) već stvorili ozbiljne rizike. “Posljedice nisu dobre”, rekao je. “Postojali su stvarni rizici nuklearnog incidenta… Svima je jasno da je ovo igranje s vatrom”, zaključuje.
Izjave su uslijedile dan nakon što su američki i iranski pregovarači održali neizravne razgovore u Ženevi s ciljem smirivanja najnovijeg zastoja između Teherana i Sjedinjenih Država.
‘Sukobi prijete nedavnom diplomatskom napretku u regiji’
Lavrov je rekao da regionalni akteri – posebno arapske države i zaljevske monarhije – signaliziraju da ne žele eskalaciju napetosti, upozoravajući da bi obnovljena konfrontacija mogla poništiti nedavni diplomatski napredak, uključujući poboljšane veze između Irana i susjednih zemalja poput Saudijske Arabije.
Prema riječima visokog američkog dužnosnika, očekuje se da će Teheran podnijeti pisani prijedlog u kojem će navesti kako smatra da bi se spor s Washingtonom mogao riješiti. Dobili su rok od dva tjedna.
Istodobno, američki dužnosnici nacionalne sigurnosti preispituju vojnu spremnost u regiji, a očekuje se da će snage biti u potpunosti pozicionirane do sredine ožujka.
Washington inzistira da Iran mora odustati od obohaćivanja urana do razine potrebne za stvaranje bombe, dok Teheran niječe da traži nuklearno oružje i tvrdi da ima pravo težiti razvoju nuklearne energije. No, fizičari i stručnjaci tvrde da ne postoji ikakva značajna civilna upotreba urana obogaćenog do razine do koje to radi Iran.
Lavrov je rekao da Moskva ostaje u bliskom kontaktu s iranskim čelnicima i vjeruje da Teheran želi riješiti spor u okviru Ugovora o neširenju nuklearnog oružja, naglasivši da svaki sporazum mora poštivati zakonita prava Irana, a istovremeno osigurati da njegove aktivnosti obogaćivanja ostanu mirnodopske.
Ruska vojna prisutnost u Siriji
Što se tiče Sirije, Lavrov je rekao da Rusija trenutno pregovara s novim sirijskim vodstvom o održavanju ruske vojne prisutnosti u zemlji.
“Što se tiče naših vojnih objekata, razgovori su u tijeku. Dozvolite mi da ponovim – Sirijci žele da naša prisutnost opstane. Ova mjesta, iako više nisu isključivo vojne funkcije kao što su bila prije prosinca 2025., i dalje su prikladna za prenamjenu u humanitarna središta”, rekao je.
Lavrov je rekao da su uzajamno poštovanje i korist načela koja su temelj odnosa Rusije sa Sirijom od uspostave arapske države.
Rekao je da činjenica da je sirijski predsjednik Ahmed al Sharaa posjetio Rusiju dva puta u manje od četiri mjeseca i da je sirijski ministar vanjskih poslova Asaad al Shaibani održao više sastanaka s ruskim dužnosnicima u roku od godinu dana pokazuje da obje strane visoko cijene te odnose.
Lavrov je tvrdio da se prisutnost ruske vojske u Siriji, posebno u bazama Hmejmimu i Tartusu, vidi kao “stabilizirajuća protuteža drugim igračima”.
Rusija je dugo pružala financijsku i vojnu potporu bivšem sirijskom vođi Basharu al-Assadu, koji je svrgnut nakon gotovo 15 godina građanskog rata u kojem su poginule stotine tisuća ljudi. Assad je pobjegao u Rusiju u prosincu 2024.
Ogroman pokret američke vojne opreme prema Iranu u zadnja 24 sata
