Jaki udari vjetra, kiša i nevrijeme sinoć su pogodili Dalmaciju. Podignula se razina mora i poplavljene su rive diljem obale. Pod vodom su bili šibenski Dolac i zadarska uvala Jazine, obala na splitskoj Zenti, Kaštelima, Trogiru i Čiovu. Ponovio se fenomen poznat kao ciklonalni plimni val, odnosno prelijevanje mora koje je poplavilo niz gradova uz obalu.
Aktualnu situaciju za HRT-ov Studio 4 komentirao je prof. dr. sc. Branko Grisogono, atmosferski fizičar. Naglasio je kako su se i ranije događali plimni valovi, ali da su danas češći i intenzivniji zbog globalnih i regionalnih klimatskih promjena. “I to će biti tako i dalje”, rekao je. Istaknuo je kako se klimatološka raspodjela mijenja.
“Imamo sve više tih ekstrema, to je povezano sa šiljatosti tih raspodjela i one imaju takozvane teške repove, odnosno duge repove i skloni su prema ekstremima i toga će biti, nažalost, sve više”, pojasnio je te dodao da je riječ o zbrajanju nekoliko efekata.
Ugrožene su niske obale
“Jedno je sporo, ali ipak intenzivno i ubrzano podizanje srednje razine mora, a to znači i Jadrana. Prosjek se podiže. Drugo – Jadran postaje sve topliji, a to onda intenzivira mezoskalne ciklone. To su manje ciklone, što idu uglavnom od Genove, pa se onda često presele u Jadran ili stvore takozvanu svoju “jadransku ciklonu”, koja onda ima jako dobru podlogu. Toplo more, dovoljno visoko i onda dođe do zbrajanja tih efekata. Dakle, zagrijavanje i atmosfere i mora”, istaknuo je.
Govoreći o porastu razine mora, naveo je kako se za Jadran očekuje rast srednje razine mora u skladu s globalnim porastom. “Do kraja stoljeća između 50 do 80, 90 centimetara. Naravno da u nekim područjima na Zemaljskoj kugli će ići to i preko dva metra, jer taj prosjek se ne odnosi da će se svugdje tako događati”, rekao je.
Upozorio je kako će kod nas najviše stradati estuariji, odnosno ušća rijeka i niske obale, poput Omiša. “Tu treba smisliti nove građevinske, strojarske i arhitektonske mjere, a mi u tome očito kasnimo. Vidite kako se Venecija priprema i uložili su puno novca, a još uvijek nisu sto posto efikasni”, istaknuo je. Na pitanje o crnim scenarijima prema kojima bi do 2100. godine mogle biti potopljene pojedine obalne zone, rekao je kako takva najugroženija područja postoje. “Postoje najugroženija područja, neka nisu, koja su dovoljno strma i dovoljno visoka građena. Iako, i oni mogu stradati kad naiđe meteotsunami. Ovdje govorimo o plimskom valu”, rekao je.
Potrebne su nove mjere zaštite
Pozvao je na sustavno promišljanje zaštite obale. “Treba ozbiljno razmišljati i pozivam političare, arhitekte, građevinare i strojare da smisle kako se to radi, jer to je inženjerski posao, kako zaštititi ta ključna područja na istočnom Jadranu”, poručio je. Na kraju je istaknuo kako postoje prirodne varijacije klime, ali da se one nadodaju na ljudski utjecaj.
“Točno je da postoje prirodne varijacije klime, tako da se prirodni nadodaju na ljudski efekt. Međutim, ti prirodni procesi, osim ako isključimo pad meteora ili izbijanje jakog vulkana ili ogromnog potresa, ostale klimatske promjene su relativno spore i one nisu u fazi s ovim recentnim antropogenim pojavama”, rekao je. Dodao je kako rješenja treba tražiti u prilagodbi i preuzimanju postojećih modela iz drugih zemalja.
