Šamar žrtvama njegove politike – tako se u bošnjačkim političkim krugovima komentira susret vođe bosanskih Srba Milorada Dodika s predsjednikom Zastupničkog doma SAD-a Mikeom Johnsonom, ministrom rada Peteom Hegsethom i nekoliko republikanskih članova Kongresa u Sjedinjenim Američkim Državama. Mala je to vijest za čovječanstvo, velika za Bosnu i Hercegovinu, a još veća za Dodika koji je prije samo nekoliko mjeseci bio persona non grata u SAD-u.
Šarmantan, s pravim srpskim diplomatskim manirama ili, što je vjerojatnije, skupo plaćenom lobističkom kampanjom, Dodik je Amerikance očito pridobio na svoju stranu, a ta njegova strana sasvim sigurno nije i strana bošnjačke političke elite koja je tim susretom šokirana. Dodikovo proputovanje Amerikom izazvalo je žestoke osude i izraze duboke zabrinutosti za budućnost državnih institucija u Bosni i Hercegovini, koje su ionako već zarobljene i podijeljene na Bošnjake i Srbe, dok su Hrvati sporedne figure za koje se nema tko ni zauzeti jer su im ti isti bošnjački političari koji su sada zgroženi Dodikovim političkim igrama kao predstavnika nametnuli notornog Željka Komšića.
Dodika ne morate voljeti, ali s njime barem uvijek znate na čemu ste, on nikada nije krio svoje srpstvo, dapače, ponosio se njime, nikada nije krio ni svoje simpatije prema Rusiji, pa ni prema Vladimiru Putinu, kao što nikada nije odustao ni od separatističke politike. Štoviše, izravno je iznosio svoje stavove, za razliku od bošnjačke političke elite s kojom hrvatski politički predstavnici u BiH teško pronalaze zajednički jezik. Sve do ovog Dodikova susreta s predstavnicima američke administracije vjerovalo se da bošnjačka politika u SAD-u ima snažnog i pouzdanog partnera, stoga ovaj posljednji manevar prvog čovjeka bosanskih Srba dio naših sugovornika u BiH tumači kao ozbiljan diplomatski poraz bošnjačke politike.
Foto: Antonio Balic / CROPIX
Loša iskustva
Diplomatskim porazom bošnjačke politike moglo bi se smatrati i sve ono što je Dodik u Americi izgovorio, posebice u intervjuu konzervativnom američkom mediju Lindell TV-u, čiji je vlasnik Mike Lindell, poznati saveznik američkog predsjednika Donalda Trumpa. Taj je intervju na službenom profilu na mreži X podijelio i bivši Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost Mike Flynn. U intervjuu Dodik, kojeg je novinarka predstavila kao predsjednika RS-a, govori o suživotu u BiH.
“Od nas pokušavaju napraviti manjinu u većinskom okruženju muslimana. Ti su muslimani suradnici Irana i veliki protivnici Izraela i Židova. U Drugom svjetskom ratu bili su na Hitlerovoj strani i organizirali su koncentracijske logore za moj narod. Kuriozitet tog vremena jest činjenica da su oni organizirali koncentracijske logore za djecu koja su odvajana od majki i slana u logore”, rekao je Dodik i pozvao na proglašenje nezavisnosti Republike Srpske. Ujedno je Trumpa nazvao nadom čovječanstva, poručivši mu da baci pogled na kartu RS-a koju mu je dao.
Rekao je i kako su u njegovu RS-u građani s oduševljenjem dočekali Trumpovu pobjedu te da je i sam toga dana bio sretan jer su očekivali da dolazi neko novo doba nakon teških i loših iskustava s Obaminom i Bidenovom administracijom, koje su sankcijama i drugim pritiscima Srbima u BiH pokušali ugroziti slobodu i oteti im prava te ih prenijeti muslimanskoj zajednici s planom da im se monopolizira proces odlučivanja. Monopolizacija Bošnjaka, pitate li naše sugovornike iz BiH, i nije daleko od istine. Međutim, bošnjački lideri ogorčeni su zbog Dodikovih istupa, smatraju da se nije promijenio, samo je promijenio retoriku kako bi se dodvorio novoj američkoj diplomaciji.
During the National Prayer Breakfast, I had the opportunity to meet Pete Hegseth @PeteHegseth —a man who deeply understands how essential strength, principled leadership, and the defence of Christian values are to preserving freedom and the dignity of nations worldwide. pic.twitter.com/cbl8Sn7qYZ
— Милорад Додик (@MiloradDodik) February 5, 2026
Kontrola resursa
Iz SDA-a poručuju kako se američke vrijednosti, koje podrazumijevaju slobodu i demokraciju, ne bi smjele povezati s Dodikom koji zagovara secesiju. Bošnjački političari strahuju i da je prvi čovjek bosanskih Srba u Washingtonu ozbiljno ugrozio njihove energetske planove vezane uz projekt Južne interkonekcije, koji za Bošnjake nije samo energetsko nego i pitanje suvereniteta te kontrole resursa.
Da se Dodik uspio približiti američkoj administraciji i prije službenog putovanja u SAD, vidljivo je iz toga što je Sarajevo donedavno inzistiralo na tome da spomenutim projektom upravlja državna tvrtka BH-Gas dok je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, koji je usput rečeno s Dodikom u prijateljskim, savezničkim odnosima, ustrajao na novoj tvrtki sa sjedištem u Mostaru. Nedavno je u priču ušla američka tvrtka AAFS Infrastructure and Energy, čime je sarajevski BH-Gas izbačen iz jednadžbe upravljanja ventilom na jugu. Sarajevski mediji predvođeni Dnevnim avazom to su okarakterizirali kao kapitulaciju Amerikanaca pred HDZ-ovim zahtjevima, iskazujući strah da bi kontrola plinovoda u rukama američke tvrtke kojoj je prioritet profit i dogovor s lokalnim partnerima HDZ-u omogućila da u svakom trenu zavrne ventil Sarajevu ne dođe li do političkog dogovora o izbornom zakonu, kao uostalom i o brojnim drugim neriješenim pitanjima.
Upravljanje plinovodom donosi i osjetne prihode od tranzita pa ni to ne ide u prilog bošnjačkim vođama koji smatraju da bi ti prihodi trebali ići u federalni proračun. Ono što bošnjački lideri ne izgovaraju naglas jest to da je taj federalni proračun pod kontrolom Sarajeva. Umjesto da ga kontrolira bošnjačka politika, plinovod bi mogao biti pod kontrolom stranog investitora koji, tvrde upućeni, surađuje s vlastima u Mostaru, a prema sumnjama bošnjačkih medija, i s vlastima u Zagrebu, gdje se premijer Andrej Plenković odavno svrstao na Čovićevu stranu objašnjavajući svoj potez borbom za prava Hrvata u BiH.
In addition to Ari Ben-Menashe, we know Dodik has retained the services of convicted felons Rod Blagojevich, and Mike Flynn. There is also every reason to believe that Lara Logan and Laura Loomer have been paid for their posts re: Dodik in recent months. https://t.co/PIngX84nns
— Jasmin Mujanović (@JasminMuj) February 10, 2026
Trivijalan utjecaj
Nova administracija u Washingtonu, posebice krug oko Trumpa, ipak je, čini se, odabrala dogovor između Čovića i Dodika, što bošnjačkim liderima ne sjeda najbolje jer smatraju da Amerikanci time osiguravaju profitabilan posao za sebe, ali i za ovu dvojicu političara. U bošnjačkim krugovima podsjeća se da je ranije američka administracija zahtijevala jačanje središnjih institucija u Sarajevu, a sada se na novi potez gleda kao na privatizaciju državne poluge moći i instrument jačanja hrvatske komponente u BiH uz američku pomoć. Ne samo da bošnjački lideri strahuju da je Dodik u Americi osigurao potporu za svog prijatelja Čovića, nego se govori i o tome da je dobio potporu za projekt Istočne interkonekcije, pa kažu kako postoji mogućnost da SAD podrži Dodikovu ideju o plinovodu iz Srbije, na što se gleda kao na jačanje srpskog i ruskog utjecaja u Bosni i Hercegovini.
Dodikov susret s američkom administracijom poslužio je i za međusobne obračune unutar bošnjačke političke elite. SDA Bakira Izetbegovića tako je optužio vladajuću Trojku da je svojom popustljivošću prema politici Milorada Dodika dopustila njegovu rehabilitaciju na međunarodnoj sceni, dok s druge strane vladajući kažu kako je to rezultat globalnih političkih promjena na koje službeno Sarajevo, objektivno govoreći, ima trivijalan utjecaj. U pojedinim krugovima u Sarajevu bez uvijanja se govori da BiH ne može više računati na bezuvjetnu američku ljubav, pa se počelo raspravljati o jačanju veza s EU-om, ali i s islamskim svijetom, no o tome se govori ispod glasa.
Vrlo se glasno zato u BiH govori o novoj osovini Trump – Dodik – Čović koja će redefinirati Bosnu i Hercegovinu do te razine da bi se drastično mogao srezati utjecaj središnjih vlasti u BiH, što je svojevrsni diplomatski obrat u čijem se središtu našao donedavno sankcionirani Dodik koji se posjetom Washingtonu vratio u američke političke krugove. To, doduše, ne znači potpuni izlazak iz dugogodišnje međunarodne izolacije. No Dodik evidentno više nije pobunjenik pod sankcijama, nego relevantan faktor za Bijelu kuću, što je, uostalom, i shvatio poručivši Sarajevu i političkoj oporbi u RS-u da bošnjačke političke elite više ne mogu računati na monopolističku podršku SAD-a.
Američki vjetar
Iz Dodikovih izjava zaključuje se da on više ne traži podršku samo u Moskvi ili Budimpešti nego se aktivno pozicionira kao dio šireg konzervativno-suverenističkog pokreta koji predvodi Trump. U tom pogledu Dodik naglašava kršćanske vrijednosti, o kojima je razgovarao i s američkim ministrom rata Peteom Hegsethom, što se smatra izravnom tendencijom da se pitanje BiH u američkim očima preokrene s pravno-ustavnog na kulturološko-vjersko pitanje.
Dodikovim posjetom Americi na težini je izgubio i ured visokog predstavnika Christiana Schmidta. Samim time što se Hegseth susreo s Dodikom sugerira se da Amerikanci RS počinju razmatrati kao faktor o kojem ovisi stabilnost Balkana, a ne kao problem koju treba sankcionirati, što za vještog Dodika otvara lobistički prostor protiv stranih sudaca i vojnih misija koje mu ne idu u prilog. On, dakle, više ne mora politički preživljavati, štoviše, ponovno može krenuti u ofenzivu, što ni za Hrvate u BiH nije nevažno. Poznato je da Dodik i Čović godinama održavaju strateško partnerstvo pa bi ulazak Milorada Dodika u krugove bliske Trumpu i hrvatskim predstavnicima mogao omogućiti lakši pristup republikanskim krugovima s kojima ionako dijele podjednake konzervativne vrijednosti.
I tijekom i nakon posjeta Americi Dodik je ponavljao da je preglasavanje Hrvata sramotno i pozivao na promjene izbornog zakona. Hrvatski lideri vjeruju da bi i Dodikova nova pozicija u Americi mogla osnažiti njihove zahtjeve za promjenom izbornog zakona. Dodikov utjecaj mogao bi se iskoristiti i za uspostavu trećeg entiteta, koji je i on u Americi iznio kao rješenje za stabilnost BiH. Sve ovo što se dogodilo ukazuje na slabljenje bošnjačkog utjecaja u SAD-u, pri čemu Dodikovi kritičari upozoravaju da bi on, nošen američkim vjetrom, mogao još snažnije krenuti u razdruživanje BiH.
