Ilustracija / hercegovina.info
Uvoz električne energije, jednog od najtraženijih proizvoda iz Bosne i Hercegovine, tijekom prošle godine porastao je za više od 100 posto, pokazuju podaci Vanjskotrgovinske komore BiH.
Koliko je uvezeno električne energije?
Prema objavljenim podacima, tijekom prošle godine uvezeno je električne energije u vrijednosti od 628.956.522 KM, što je za 316.344.461 KM ili 101 posto više u odnosu na 2024. godinu, kada je uvoz iznosio 312.612.061 KM.
S druge strane, izvoz električne energije porastao je za 30 posto te je riječ o proizvodu koji je BiH tijekom prošle godine najviše izvozila, pišu Nezavisne novine.
Tako je 2025. godine izvoz električne energije dosegnuo 868.807.398 KM, što je za 199.028.963 KM više nego 2024. godine.
Snažna uloga energetskog sektora u izvozu
Iz Vanjskotrgovinske komore BiH navode kako rast izvoza električne energije potvrđuje snažnu ulogu energetskog sektora u ukupnoj izvoznoj strukturi BiH te njegov značajan utjecaj na ukupne izvozne rezultate.
„Uvoz električne energije u 2025. godini zabilježio je izuzetno snažan rast od 101 posto, dosegnuvši vrijednost od 628,96 milijuna KM. Ovakav nagli porast upućuje na izražen energetski disbalans, uzrokovan padom domaće proizvodnje i ograničenim kapacitetima za stabilnu opskrbu. Povećani uvoz dodatno opterećuje trgovinsku bilancu i ukazuje na strukturne slabosti energetskog sektora, koje zahtijevaju sustavne reformske mjere te ulaganja u modernizaciju i diverzifikaciju izvora energije“, istaknuli su iz Vanjskotrgovinske komore BiH.
Što pokazuje struktura rasta izvoza?
Dodaju kako struktura rasta izvoza pokazuje da BiH najbrže napreduje u sektorima energetike, elektroindustrije i automobilske industrije, dok tradicionalne industrije poput metalnih konstrukcija i namještaja bilježe sporiji rast, pa čak i blagi pad.
„Ovi trendovi potvrđuju da se bosanskohercegovačko gospodarstvo sve snažnije oslanja na sektore veće izvozne elastičnosti te se postupno pomiče prema industrijama s većom dodanom vrijednošću i snažnijom povezanošću s inozemnim tržištima“, navode iz Komore.
Razlozi povećanog uvoza
Almir Bečarević, stručnjak za energetiku iz Sarajeva, izjavio je za „Nezavisne novine“ da su glavni razlozi povećanog uvoza električne energije manja proizvodnja ugljena, loša hidrologija te problemi s termoelektranama u Republici Srpskoj.
„To su tri glavna uzroka zbog kojih je došlo do drastičnog uvoza struje. Činjenica je da i dalje imamo visok izvoz električne energije, ali postavlja se pitanje što će se događati ove i narednih godina zbog CBAM-a. Kada je riječ o državnim elektroprivredama, ulaganja u obnovljive izvore energije vrlo su mala. Privatna inicijativa je ažurnija i znatno se bolje snalazi. Logično je očekivati da će zbog CBAM-a doći do pada izvoza ove godine, ali vrlo vjerojatno i do povećanja uvoza električne energije. To može imati dalekosežne posljedice. Moram spomenuti i da je Elektroprivreda BiH u svojim planovima poslovanja predvidjela pokretanje novog tarifnog postupka u drugom dijelu ove godine te da im FERK odobri povećanje cijena električne energije za kućanstva. Ne mogu reći da će do toga sigurno doći, ali tako stoji u njihovim planovima“, pojasnio je Bečarević.
