Europa ovog tjedna doživljava naglu promjenu vremenskih uvjeta. Nakon gotovo mjesec dana obilnih snježnih padalina i nizova atlantskih ciklona koje su izazvale poplave, osobito na Iberskom poluotoku i Mediteranu, kontinent se sada suočava s iznenadnim porastom temperatura. Toplinski valovi i proljetni ugođaj u veljači mogli bi mnoge iznenaditi – meteorolozi predviđaju da će toplinska kupola nadvladati središnji dio Europe, podižući temperature za više od desetak stupnjeva iznad prosjeka.
Toplinska kupola, obično obilježje ljetnih mjeseci, ovaj put pojavljuje se zimi. Fenomen nastaje kada se prostrano područje visokog tlaka zraka zadrži nad kontinentom, stvarajući stabilno, gotovo „zarobljeno“ toplo vrijeme. Zrak se pri tlu komprimira i dodatno zagrijava, što može dovesti do iznimno visokih temperatura čak i u mjesecima kada bi uobičajeno trebalo biti hladno.
Posljedice za ljude i okoliš mogu biti značajne. Dugotrajna izloženost toplini ugrožava starije osobe, djecu i kronične bolesnike, a radnici na otvorenom, poput poljoprivrednika i građevinara, izloženi su povećanom riziku od toplinskih bolesti. Uz dehidraciju i toplinsku iscrpljenost, u ekstremnim slučajevima može se pojaviti i po život opasan toplinski udar.
Sinoptička situacija i formiranje Omega bloka
Trenutno se razvija snažan greben visokog tlaka, potaknut blokirajućom anticiklonom koja se premješta s Iberskog poluotoka i Mediterana prema sjeveru. Polarni tok zraka potisnut je prema sjeveru, što omogućuje prodiranje toplijih zračnih masa nad zapadnu i jugozapadnu Europu. Već početkom tjedna temperature su porasle za 6 do 10 stupnjeva iznad prosjeka, što je samo početak nadolazećeg toplinskog vala.
Do sredine tjedna greben će se proširiti dalje prema sjeveru i istoku, formirajući klasičan obrazac Omega bloka, nazvan po sličnosti s grčkim slovom omega. S ciklonama s obje strane – jednom nad Biskajskim zaljevom i drugom nad Crnim morem – stabilna zračna masa dominirat će većim dijelom kontinenta, dok površinski tlak dodatno raste, jamčeći stabilno i sunčano vrijeme.
Utjecaj na temperature u Europi
Toplinska kupola potpuno će se razviti do srijede, podižući temperature u nižim slojevima atmosfere za 12–15 stupnjeva iznad prosjeka. Najveća odstupanja predviđena su za Francusku, Beneluks, Njemačku, središnju Europu te Dansku, južnu Švedsku i Norvešku, dok će potkraj tjedna toplina dosegnuti i istočnu Europu i Skandinaviju.
U Francuskoj će temperature do sredine tjedna doseći 20 stupnjeva, dok će na jugu Španjolske i Portugala najviše dnevne vrijednosti dosegnuti i 25 stupnjeva. Slični uvjeti očekuju se i u ostatku zapadne Europe: u južnoj i središnjoj Engleskoj zabilježit će se od 15 do 18 stupnjeva, a u Irskoj od 12 do 15 stupnjeva.
Proljetni ugođaj u srednjoj Europi i na Balkanu
U Beneluksu i zapadnoj Njemačkoj temperature će dosegnuti 18–20 stupnjeva. Srednja Europa i Balkan također će osjetiti topliju zračnu masu: u Njemačkoj, Češkoj, Austriji, Sloveniji i Hrvatskoj u nizinama se očekuje od 14 do 18 stupnjeva. Topljenje snijega u Alpama moglo bi uzrokovati lokalne poplave, osobito u nižim predjelima.
U drugoj polovici tjedna toplije će biti i u Slovačkoj, Mađarskoj, Poljskoj te južnijim dijelovima Balkana, s temperaturama koje se približavaju 20 stupnjeva. Srednjoročne prognoze pak upućuju na mogući povratak nestabilnijeg vremena početkom ožujka, kada bi se kontinent mogao ponovno suočiti s promjenjivim vremenskim uvjetima.
