“Koliko ja vidim, ovo je najveće gomilanje vojske na Bliskom istoku od 2003. godine”, izjavio je pukovnik Richard Kemp, bivši zapovjednik britanske vojske, za The Media Line. Zastao je pri toj usporedbi. Količina snaga koje su sada raspoređene, rekao je, veća je od one koja je bila vidljiva tijekom 12-dnevnog rata u lipnju 2025. godine. “Riječ je o vrlo značajnoj vojnoj sili”, dodao je.
Već tjednima riječ “neposredno” kruži Washingtonom i cijelom regijom. No vremenski okvir i dalje je nejasan. Sve bi se moglo odviti vrlo brzo, ali može potrajati i dulje. Kemp se manje usredotočuje na političku retoriku, a više na vojni raspored koji se formira oko Irana. “Mislim da je vjerojatan vojni udar, ali ne bih rekao da je neizbježan”, rekao je. “Rekao bih da je vrlo vjerojatan.”
Američki predsjednik Donald Trump suočava se s možda najvećom odlukom svog predsjedništva, dok golemi domaći i globalni pritisci djeluju u suprotnim smjerovima. S obzirom na to da nitko od analitičara nije očekivao da će se drama s Iranom protegnuti sve do veljače, a kamoli gotovo do ožujka, postoje četiri glavna scenarija o tome kada bi mogao započeti novi rat s Iranom ako ne dođe do dogovora, piše Jerusalem Post.
Opcija broj jedan: Napad do četvrtka
Trump bi mogao napasti Iran između nedjelje i četvrtka. To bi se moglo dogoditi ako je već donio odluku o napadu na Teheran, ali je čekao da se određeni vojni preduvjeti ispune, kao i jasan znak da pregovori s Islamskom Republikom neće donijeti dovoljno rezultata da bi odustao.
Napad bi se mogao dogoditi i u četvrtak, ako Iran toga dana iznese ponudu koju Trump odmah odbije. Ipak, to je manje vjerojatno od druge opcije jer su američki dužnosnici najavili sastanak SAD-a i Irana u četvrtak, a realno je očekivati da bi Trump želio vremena za procjenu nove ponude.
Opcija broj dva najizglednija
Trump bi mogao napasti Iran početkom ili sredinom sljedećeg tjedna. Ovo je najizgledniji scenarij. Prošlog je tjedna dao Islamskoj Republici rok od dva tjedna za postizanje dogovora, nakon čega je zaprijetio napadom.
Taj je rok u međuvremenu varirao u njegovim izjavama, a jedan američki dužnosnik primijetio je da Trump rijetko precizno poštuje rokove, već ih koristi kao sredstvo za postizanje cilja u željenom trenutku.
Ako Trump odluči dati vrhovnom vođi Irana ajatolahu Ali Hameneiju puna dva tjedna te ako razmotri novu ponudu iz Teherana, ali je na kraju ocijeni nedovoljnom, napad bi mogao uslijediti tada.

Opcija broj tri
Američka vojska mogla bi napasti odmah nakon 19. ožujka, po završetku Ramazana. Muslimanski sveti mjesec Ramazan započeo je prošlog tjedna i završava 19. ožujka. Trump možda ne želi započeti regionalni rat tijekom najsvetijeg mjeseca islama.
Napad tijekom Ramazana mogao bi oslabiti spremnost sunitskih saveznika u regiji za očekivani protunapad Hameneija. Također, takav potez mogao bi ojačati narativ Teherana o stranoj sili koja pokušava destabilizirati Bliski istok i skrenuti pozornost s postupaka režima prema vlastitom narodu.
Ipak, druga opcija čini se nešto vjerojatnijom jer sukob traje još od kraja prosinca, troškovi održavanja velikih američkih snaga u regiji rastu, a Trumpova sklonost brzim i odlučnim potezima mogla bi prevagnuti nad dosad neuobičajeno dugim razdobljem promišljanja.
Opcija broj četiri
Najmanje vjerojatno: napad u daljoj budućnosti. Ovaj scenarij smatra se najmanje izglednim jer SAD troši milijarde dolara na održavanje dvaju nosača zrakoplova, više od deset razarača i stotina drugih letjelica u stanju visoke pripravnosti na Bliskom istoku. Gotovo nijedan analitičar ne vjeruje da će Trump zadržati tako veliku vojnu armadu nakon sredine ožujka bez da je iskoristi za rat ili je povuče nakon postizanja dogovora.
No, treba imati na umu da su gotovo svi analitičari dosad pogriješili u procjenama da će Trump već napasti ili postići dogovor. Iran je iznimno vješt u odugovlačenju pregovora. Trump je suočen s možda najvećom odlukom svog mandata, uz snažne unutarnje i međunarodne pritiske. Sve to znači da bi mogao ostati u svojevrsnom zastoju, nadajući se jasnijem i boljem rješenju od potpunog rata ili sporazuma koji bi bio percipiran kao slab.
U međuvremenu, izraelski analitičari raspravljaju hoće li ajatolah Hamenei narediti napad na Izrael kao odgovor na američki udar. Dio njih smatra da bi protuudar bio neizbježan, dok drugi vjeruju da bi Teheran mogao ciljati samo američke baze i brodove, pod uvjetom da se Jeruzalem jasno distancira. No kako su izraelski čelnici sve glasniji o mogućem pridruživanju američkom napadu, raste i vjerojatnost da bi Iran mogao napasti Izrael, bilo kao odgovor, bilo preventivno.

