Odnosi Sjedinjenih Američkih država i Irana su uvijek bili antagonistički, ali drugi mandat Donalda Trumpa očekivano je doveo do toga da postoji opravdana zabrinutost za to da bi moglo doći do vojnog sukoba. Trump je zaprijetio da će doći do ograničenog vojnog napada na Iran ukoliko ne dođe do dogovora oko nuklearnog programa Teherana, dok je iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi kazao u nedjelju da bi moglo doći do diplomatskog rješenja.
Analitičar Harlan Ullman, inače bivši časnik američke mornarice, napisao je za The Hill članak naslovljen ‘Počinje malo biti poput Sarajeva u lipnju 1914. godine’. Naime, Prvi svjetski rat počeo je nakon atentata na austrougarskog prestolonasljednika Franz Ferdinanda i njegovu suprugu, što je bio ustvari bio povod početku rata.
“S obzirom na to da se dvije američke udarne skupine nosača zrakoplova okupljaju u Arapskom moru, izgledi za oružani sukob s Iranom neugodno su visoki, čak i ako bi moglo proći tjedan dana prije nego što udarna skupina nosača zrakoplova USS Gerald Ford stigne na položaj. Doista, s obzirom na to da je obraćanje predsjednika Trumpa o stanju nacije zakazano za sutra navečer, postoji li prikladnija, teatralnija prilika za najavu ili prijetnju akcijom protiv mula, osim ako ne pristanu odustati od nuklearnog oružja i prestati ubijati i zatvarati vlastite građane?”, napisao je.
Niz kriza
Ullman podsjeća kako postoji niz okolnosti koje prizivaju neugodne povijesne paralele današnjeg vremena i onog koji je bio 1914. godine kad u nadvojvoda Franz Ferdinand i njegova trudna supruga Sophie ubijeni na mostu u Sarajevu od ruke 19-godišnjeg Gavrila Principa.
“Taj je atentat pokrenuo niz mobilizacija među velikim europskim silama, utemeljenih na pogrešnim i zastarjelim pretpostavkama da onaj tko prvi mobilizira – pobjeđuje, te da Pruska može lako i brzo poraziti Francusku koristeći željeznicu za mobilizaciju. Više od 110 godina kasnije, mobilizacija više nije katalizator katastrofe, nego niz kriza koje bi se mogle rasplamsati u požar zbog jedne iskre ili čak tinjajućeg žara.
Pogledajmo što se događa s globalnim međunarodnim sigurnosnim poretkom. Dok Trumpova administracija usmjerava pozornost na zapadnu hemisferu, obranu domovine i zadržavanje Kine unutar prvog otočnog lanca u Pacifiku, interes SAD-a za Europu slabi i to bez obzira na ono što je državni tajnik Marco Rubio rekao kako bi umirio saveznike na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji”, navodi.
Upotreba dezinformacija i špijunaže
Podsjeća da je Putinov bankar, Kirill Dmitriev jedan je od glavnih ruskih pregovarača za okončanje rata u Ukrajini, zajedno s američkim poduzetnikom za nekretnine Steveom Witkoffom i Trumpovim zetom Jaredom Kushnerom, te da bi s obzirom na te veze mogući gospodarski i trgovinski sporazumi mogli bi postati temelj nagodbe.
“U međuvremenu, Europa je sve više zaokupljena obnovljenom snagom Rusije i mogućnošću da bi Putin mogao vojno krenuti prema zapadu za pet godina, a možda i znatno ranije. Tu prijetnju dodatno pogoršava agresivnija uporaba tzv. aktivnih mjera ispod praga otvorenog sukoba radi slabljenja NATO-a i europskih saveza. One uključuju prelete kojima se krše međunarodne granice, uporabu dezinformacija i propagande, špijunažu te presijecanje podmorskih komunikacijskih kabela. Moskva je također dala do znanja da, unatoč eventualnim neravnotežama u konvencionalnim snagama, raspolaže golemom brojčanom nadmoći u taktičkom i kratkodometnom nuklearnom oružju u europskom kazalištu operacija. Poljska je već spominjala razvoj vlastitih nuklearnih odvraćajućih snaga. Druge države, poput Švedske i Njemačke, posjeduju nuklearno znanje. A i francuski predsjednik Emmanuel Macron te britanski premijer Keir Starmer raspravljali su o zajedničkom europskom odvraćanju. Europa je već preuzela teret opskrbe i potpore Ukrajini, rasteretivši pritom Sjedinjene Države. S obzirom na razinu zabrinutosti zbog Rusije, nije nezamislivo da bi Europa mogla Ukrajini pružiti oružje koje bi učinilo više od održavanja zastoja na bojištu”, navodi.
Ullman se u svojem tekstu osvrnuo i na Kinu, podsjećaju kako ona nastavlja jačanje svoje vojske dok s druge strane njezino partnerstvo s Rusijom jača poziciju ruskog predsjednika Vladimira Putina. Podsjetio je na to da je uključivanje Sjeverne Koreje u ruski rat s Ukrajinom joj omogućilo pristup tehnologiji bespilotnih letjelica i ruskoj podmorničkoj tehnologiji, kao dodatnu protuuslugu za krv i resurse koje ulaže u rat.
Sarajevski trenutak
Analitičar se osvrnuo za kraj na Iran, pitajući se koliko bi trajao vojni angažman u slučaju vojnog sukova, koje bi bile posljedice te koja je izlazna strategija.
“Još jedna „Midnight Hammer” operacija, koja bi trajala dan ili dva, ne bi se činila dostatnom za postizanje ciljeva koje administracija želi ostvariti. Ipak, ako Sjedinjene Države napadnu Iran, znači li to sarajevski trenutak 21. stoljeća i uvod u širi rat? Možemo se samo nadati da netko u administraciji postavlja i razmatra ta i druga pitanja”, navodi.
