Trumpova administracija poduzela je neuobičajen korak upozorivši ukrajinsku vladu da su njezini napadi na rusko naftno postrojenje na Crnom moru krajem prošle godine utjecali na američka ulaganja u Kazahstanu, otkrila je u utorak ukrajinska veleposlanica u SAD-u. „Čuli smo da su ukrajinski napadi na Novorosijsk utjecali na neka američka ulaganja koja se provode preko Kazahstana. I čuli smo od State Departmenta da bismo se trebali suzdržati od napadanja američkih interesa“, rekla je veleposlanica Olga Stefanišina na brifingu.
Stefanišina je kazala da je primila demarš, odnosno službenu diplomatsku notu, od američkog State Departmenta u vezi s tim pitanjem. Ukrajina je ovu američku packu dobila u utorak, na četvrtu godišnjicu ruske invazije. Trenutno nema naznaka skorog završetka brutalnog rata. Mirovni pregovori uz posredovanje SAD-a pokazali su malo znakova napretka.
Ukrajinska veleposlanica rekla je da SAD nije sugerirao da bi se Kijev trebao suzdržati od napada na rusku vojnu i energetsku infrastrukturu. „Radilo se isključivo o činjenici da su tamo pogođeni američki gospodarski interesi“, rekla je. „Primili smo to na znanje.“ Krajem studenoga ukrajinski dronovi pogodili su crnomorsku luku Novorosijsk, oštetivši i ključni naftovod, što je dovelo do znatnog pada kazahstanskog izvoza nafte. Chevron je jedan od glavnih dioničara Kaspijskog naftovodnog konzorcija, koji transportira naftu iz kazahstanskih naftnih polja do Crnog mora radi izvoza.
Ugrozili američke interese
Ipak, komunikacija je uslijedila u trenutku kada je Rusija znatno pojačavala napade na ukrajinske gradove i energetsku infrastrukturu usred najhladnije ukrajinske zime u posljednjem desetljeću. Veleposlanica je istaknula da je poruka State Departmenta naglasila kako SAD trenutačno nema iste gospodarske interese u Ukrajini kao u Kazahstanu.
Trumpova administracija učinila je gospodarska i energetska ulaganja ključnim dijelom svoje vanjske politike. Prošle godine SAD i Ukrajina potpisali su „sporazum o gospodarskom partnerstvu“ koji će Washingtonu omogućiti pristup ukrajinskim mineralnim resursima u zamjenu za uspostavu investicijskog fonda u Ukrajini.
Stefanišina je pohvalila potporu SAD-a Ukrajini, koja se znatno promijenila pod Trumpovom administracijom. No, osudila je nedostatak političkog pritiska i neuspjeh da se Kijevu isporuči teško naoružanje koje je tražio na početku rata 2022. godine. „Zbog nedostatka sankcija, nedostatka pritiska i nedostatka odlučnosti kada je riječ o vojnim sustavima, napravili smo dovoljno da Ukrajina preživi, ali nismo činili dovoljno da spriječimo Rusiju da se razvija“, rekla je.

Zelenski: ‘Trump ne vrši dovoljan pritisak na Putina’
Stefanišina je pozvala američke zakonodavce da usvoje zakon kojim bi se pojačale sankcije Moskvi, rekavši da se odgoda njegova donošenja doživljava kao pobjeda za Moskvu. „Ili bi trebao biti usvojen sada ili ćemo jednostavno morati priznati da ne postoji volja za to“, rekla je.
„Ako budemo u mogućnosti uvesti više sankcija i veći pritisak na Rusiju, oni neće biti u poziciji da se povuku iz pregovora“, dodala je. Pregovori između Ukrajine, Rusije i SAD-a zasad nisu donijeli rezultate, a Moskva je nastavila napade na ukrajinsku civilnu infrastrukturu.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u ponedjeljak za CNN da želi da američki predsjednik Donald Trump „ostane na našoj strani“. „Ako doista žele zaustaviti Putina, Amerika je toliko snažna“, rekao je. Na pitanje vjeruje li da Trump vrši dovoljan pritisak na Putina, Zelenski je odgovorio: „Ne.“

