Veliki četvrtak na otoku Hvaru i ove će godine biti u znaku jedne od najdojmljivijih dalmatinskih pobožnosti. Tradicionalna procesija „Za križen“, koja se neprekidno održava više od pet stoljeća, i 2026. godine okupit će vjernike, mještane i brojne posjetitelje.
Iako se u javnom prostoru i medijima najčešće govori o šest središnjih župa, rasprave na društvenim mrežama ponovno su otvorile temu širine ove tradicije. Na to je ovih dana ukazao Franislav Godinović u Facebook grupi OTOK HVAR, gdje je objavljen i prošireni popis križonoša.
Kliknite za pregled
UNESCO-va baština koja traje stoljećima
Procesija „Za križen“ od 2009. godine nalazi se na UNESCO-voj listi svjetske nematerijalne baštine, čime je i službeno potvrđena njezina iznimna kulturna i duhovna vrijednost.
Riječ je o jedinstvenom noćnom ophodu u kojem križonoša, praćen svečanom pratnjom i arhaičnim napjevima, prolazi kroz mjesta središnjeg dijela otoka. Procesija tradicionalno započinje u 22 sata na Veliki četvrtak, a završava u zoru Velikog petka.
Više od poznatih šest župa
I dok se procesija najčešće povezuje s mjestima Jelsa, Pitve, Vrisnik, Svirče, Vrbanj i Vrboska, u Facebook grupi OTOK HVAR naglašava se kako tradicija križonoša na otoku ima i širi kontekst.
„Na otoku Hvaru imamo i ostale isto tako važne tradicionalne procesije diljem otoka i sve stoljećima ukorijenjene u vjerničkom puku našega škoja“, navodi se u objavi.
Za 2026. godinu tako je istaknut popis križonoša iz čak trinaest mjesta:
JELSA – Tomislav Ivanišević
PITVE – Antonio Šimić
VRISNIK – Ivo Grgičević
SVIRČE – Toni Plenković
VRBANJ – Dominik Pavičić
VRBOSKA – Ivan Keršić
BOGOMOLJE – Branimir Dolić
GDINJ – Jure Visković
ZASTRAŽIŠĆE – Karlo Fistonić
POLJICA – Matej Županović
SVETA NEDILJA – Marko Plenković
DOL – Marko Kuničić
Sućuraj i posebna tradicija anonimnosti
Posebno mjesto u hvarskim običajima zauzima i Sućuraj, gdje se procesija „Za križen“ održava noć kasnije – s Velikog petka na subotu.
Za razliku od drugih mjesta, identitet križonoše ondje se tradicionalno ne otkriva unaprijed.
„Zbog tradicije i običaja ime križonoše se nikada ne zna javno unaprid niti se spominje ime sve dok ne završi procesija, jer križonoša nosi tamnu tkaninu, plašt preko čitavog tijela“, ističe se u objavi.
Noć molitve, pjesme i iskušenja
Procesija „Za križen“ svake godine znači i fizičko i duhovno iskušenje. Tijekom noći propješači se približno 25 kilometara, a križonoše se za ovu čast zapisuju godinama unaprijed.
Uz križonošu ide svečana pratnja koju čine nosači svijećnjaka, torci, ferali te pjevači Gospina plača, čiji arhaični napjevi daju procesiji prepoznatljivo ozračje mistike.
Jedan od najemotivnijih trenutaka odvija se pred sam završetak, kada se križonoša posljednjih pedesetak metara ispred crkve zatrči u vjerskom zanosu, čime simbolično kulminira cijeli ophod.
Informacije o križonošama za 2026. godinu, kao i širi popis mjesta, objavljene su u Facebook grupi OTOK HVAR, u objavi Franislava Godinovića, koja je među ljubiteljima tradicije izazvala brojne reakcije i rasprave.
Moja reakcija na članak je…
