Utjecaj umjetne inteligencije na tržište rada već je neko vrijeme jedna od vodećih tema u poslovnom okruženju u Hrvatskoj, ali i globalno. Suvremeni brendovi i ambiciozni poslovni subjekti sve aktivnije uvode AI-tehnologije (automatizacija upravljačkih procesa, analiza informacija, savjeti i ideje za brzo postizanje ciljeva i slično).
Dolazi do stanovite transformacije rada u kojoj se zadaci mijenjaju, dok čovjek, barem zasad, i dalje donosi konačne odluke. Prema nedavnom izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma, AI i stručnjaci za strojno učenje nalaze se među tri najbrže rastuća zanimanja na svijetu do 2030. godine, a čak 86 posto anketiranih poslodavaca očekuje da će AI tehnologije transformirati njihovo poslovanje.
Iako su neka nedavna istraživanja pokazala da dio mladih zazire od AI-ja zbog utjecaja koji će umjetna inteligencija imati na njihovu profesionalnu budućnost, čini se da korištenje tih alata, barem u Europskoj uniji, nikako ne zaostaje za ostatkom svijeta.
Zato je zanimljivo baciti pogled na udio mladih ljudi od 16 do 24 godine koji su u posljednja tri mjeseca koristili generativnu umjetnu inteligenciju u europskim državama tijekom 2025. godine. U 2025. godini 63,8 posto mladih u dobi od 16 do 24 godine u EU koristilo je generativne alate umjetne inteligencije, pokazuju podaci Eurostata. Taj je udio gotovo dvostruko veći od udjela ljudi u općoj populaciji koji su koristili te alate (32,7% onih u dobi od 16 do 74 godine).
Najviše korisnika među mladima imaju Grčka (84%), Finska (83%), Švedska, Portugal i Francuska (oko 76-79%), dok su najniži udjeli u Turskoj (39%), Rumunjskoj (44%) i Mađarskoj (47%). Hrvatska je iznad prosjeka svoje regije s 58 posto mladih korisnika, više od Srbije i Bosne i Hercegovine, ali manje od Slovenije u kojoj je taj udjel visokih 73 posto.

