Američki i iranski dužnosnici sastat će se u trećoj rundi neizravnih pregovora u Ženevi u četvrtak kako bi riješili svoj dugogodišnji nuklearni spor usred sve češćih prijetnji Donalda Trumpa vojnim napadom na Teheran.
Dvije su nacije ovog mjeseca obnovile pregovore u posljednjem pokušaju da pronađu diplomatsko rješenje za desetljećima dug zastoj oko teheranskog nuklearnog programa, iako je Trumpova administracija nametnula nove sankcije i nastavila jačati svoju vojnu prisutnost na Bliskom istoku.
Posebni američki izaslanik Steve Witkoff i Trumpov zet Jared Kushner prisustvovat će neizravnim pregovorima s iranskim ministrom vanjskih poslova Abbasom Araqchijem u Švicarskoj. Razgovori slijede nakon rasprava u Ženevi prošlog tjedna, a u njima će posredovati omanski ministar vanjskih poslova Badr Albusaidi.
Araqchi je stigao u švicarski grad u srijedu i sastao se sa svojim omanskim kolegom uoči razgovora. Prije nego što je otišao iz Irana, Araqchi je rekao da je “pošten, uravnotežen i pravedan dogovor” nadohvat ruke.
Ponovio je da se Iran neće odreći svog prava na miroljubivu nuklearnu tehnologiju, koju Washington vidi kao potencijalni put do nuklearnog oružja. “Dogovor je nadohvat ruke, ali samo ako se diplomaciji da prednost”, rekao je Araqchi u izjavi za X.
Američki potpredsjednik, JD Vance, u srijedu je optužio Iran da pokušava obnoviti svoj nuklearni program nakon američkih napada na iranske nuklearne lokacije prošlog lipnja. “Iran ne može imati nuklearno oružje. To bi bio krajnji vojni cilj, ako je to put koji je (Trump) odabrao”, rekao je Vance za Fox News.
“Zapravo, vidjeli smo dokaze da su pokušali učiniti upravo to… Kao što je predsjednik više puta rekao, on želi taj problem riješiti diplomatski, ali naravno, predsjednik ima i druge mogućnosti.”

Trump je u utorak u svom govoru o stanju unije u Kongresu ukratko iznio svoj argument za mogući napad na Iran, rekavši da preferira rješavanje problema diplomatskim putem, ali da neće dopustiti da Teheran ima nuklearno oružje. Prvi je put zaprijetio bombardiranjem Irana prošlog mjeseca dok je vlada pojačavala gušenje protuvladinih prosvjeda, ubivši tisuće ljudi.
Upozorio je da bi to bio “vrlo loš dan” za Iran ako se ne postigne dogovor za rješavanje dugogodišnjeg spora. Iran je zaprijetio da će udariti na američke baze u regiji ako bude napadnut.
Glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova odgovorio je na optužbe optužujući SAD za ponavljanje “velikih laži” u vezi sa svojim nuklearnim programom, balističkim projektilima i brojem prosvjednika ubijenih u gušenju akcije.
Američki državni tajnik Marco Rubio, govoreći u Saint Kittsu i Nevisu, rekao je da će se pregovori u Ženevi uglavnom usredotočiti na iranski nuklearni program. Ponovio je zabrinutost Washingtona zbog aktivnosti Teherana u vezi s balističkim projektilima, upozorivši da ih Iran nastoji razviti u oružje interkontinentalnog dometa.
“Osim samo nuklearnog programa, oni posjeduju ovo konvencionalno oružje koje je isključivo dizajnirano za napad na Ameriku i napad na Amerikance ako tako odluče… Oni već posjeduju oružje koje može dosegnuti veći dio Europe već sada, dok mi razgovaramo”, rekao je Rubio.
Trumpova administracija okuplja golemu vojnu silu na Bliskom istoku, izazivajući strahove od šireg regionalnog sukoba. U lipnju prošle godine SAD se pridružio Izraelu u udaru na iranska nuklearna postrojenja, u napadu za koji je Trump tvrdio da je “izbrisao” nuklearna postrojenja te zemlje.
Trump je 19. veljače rekao da Iran mora sklopiti dogovor za 10-15 dana, upozorivši da bi se inače dogodile “stvarno loše stvari”.
Ministarstvo financija SAD-a predstavilo je opsežne sankcije usmjerene na više od 30 pojedinaca, entiteta i plovila optuženih za financiranje iranskog izvoza nafte, programa balističkih raketa i mreže za proizvodnju oružja.
Teheran je navodno nudio nove ustupke u zamjenu za ublažavanje sankcija i priznanje svog prava na obogaćivanje urana, dok nastoji odvratiti američki napad.
Međutim, dvije strane i dalje su duboko podijeljene, uključujući oko opsega i redoslijeda oslobađanja od paralizirajućih američkih sankcija, rekao je Reutersu visoki iranski dužnosnik.
Unutar Irana, vrhovni vođa Ali Khamenei suočava se s onim što se smatra najtežom krizom njegove 36-godišnje vladavine, s gospodarstvom koje se lomi pod pooštrenim sankcijama i obnovljenim prosvjedima nakon velikih nemira i krvavog gušenja u siječnju.
Očekuje se da će i šef Međunarodne agencije za atomsku energiju Rafael Grossi biti u Ženevi tijekom razgovora radi razgovora s obje strane, kao što je to učinio prošlog tjedna.

