Državni javni servis Bosne i Hercegovine suočen je s jednom od najtežih kriza od svog osnutka. Radiotelevizija Bosne i Hercegovine, BHRT, u četvrtak 26. veljače 2026. privremeno je prekinula redovno emitiranje programa i na ekranima prikazala crni signal uz poruku da se ne radi o tehničkom kvaru, nego o upozorenju javnosti i nadležnim institucijama. Ovim potezom uprava je željela ukazati na ozbiljnost financijske i institucionalne situacije koja prijeti potpunim kolapsom državnog emitera.
U središtu krize nalazi se dug Radio televizije Republike Srpske, RTRS, prema BHRT-u po osnovi neuplaćenog dijela prihoda od RTV takse. Prema podacima BHRT-a, taj dug je na dan 31. prosinca 2025. dosegnuo oko 53 milijuna eura. Sustav raspodjele RTV takse definiran je Zakonom o javnom radiotelevizijskom sustavu Bosne i Hercegovine, no u praksi se, tvrde u BHRT-u, ne provodi dosljedno. Od 2017. godine RTRS, prema navodima državnog servisa, ne uplaćuje sredstva koja mu po zakonu pripadaju, unatoč sudskim postupcima i presudama donesenima u korist BHRT-a.
Istodobno, ni sam BHRT nije bez tereta obveza. Ukupni dugovi, uključujući poreze, doprinose, PDV te obveze prema dobavljačima i međunarodnim partnerima, među kojima je i Europska radiodifuzijska unija, približavaju se iznosu od 100 milijuna konvertibilnih maraka. Upravo zbog dospjelih obveza prema toj organizaciji postoji realna opasnost blokade računa, što bi dodatno paraliziralo poslovanje.
Ne može se ignorirati
Vršitelj dužnosti generalnog direktora BHRT-a Belmin Karamehmedović na izvanrednoj konferenciji za novinare poručio je da problemi nisu nastali preko noći, nego su posljedica dugogodišnjeg nepoštivanja zakonskih obveza. „Mi ovo već godinama govorimo, ali nažalost nema nikakvog efekta u smislu da oni koji imaju instrumente da omoguće poštovanje zakona urade nešto konkretno kako bi nam omogućili da radimo svoj posao“, rekao je Karamehmedović, naglašavajući da se situacija više ne može ignorirati.
Današnje zatamnjenje programa, poručuju iz BHRT-a, nije izolirani incident, nego kulminacija dugotrajnog institucionalnog zastoja. Uprava tvrdi da se godinama obraćala institucijama vlasti na svim razinama, kao i međunarodnoj zajednici, upozoravajući na neprovedbu zakona i rizik potpunog sloma sustava.
Posljedice bi mogle biti dalekosežne. Ako se problem ne riješi sustavno i hitno, Bosna i Hercegovina mogla bi ostati bez državnog javnog servisa, medija koji ima posebnu ulogu u informiranju građana na razini cijele zemlje. Potencijalna blokada računa i dodatno pogoršanje financijske situacije mogli bi utjecati i na međunarodnu reputaciju zemlje te njezin europski put.
Kriza BHRT-a tako otvara šire pitanje funkcioniranja javnog radiotelevizijskog sustava u BiH i političke volje da se osigura njegovo stabilno financiranje. Ono što je započelo kao spor oko raspodjele RTV takse preraslo je u institucionalni problem koji sada prijeti opstanku državnog emitera.
