Najnoviji ukrajinsko-ruski rat: Moskva tvrdi da je Belgorod ‘ozbiljna šteta’ nakon što su projektili pogodili energetsku infrastrukturu

Rusija je rekla da je pretrpjela ozbiljnu štetu nakon što su ukrajinske rakete pogodile grad Belgorod.

Ruski dužnosnici izvijestili su o nestanku struje te prekidima u opskrbi vodom i strujom.

Grad je bio često meta ukrajinske vojske tijekom četiri godine rata.

Više od 90.000 Ukrajinaca službeno je registrirano kao nestalo od početka ruske invazije, rekao je državni povjerenik za nestale osobe.

Brojku je izvijestio Ukrajinska Pravdacitirajući povjerenika za nestale osobe Artura Dobroserdova, dok su vlasti nastavile napore da uđu u trag tisućama vojnika i civila čije je boravište nepoznato usred tekućih borbi i ograničenog pristupa teritorijima pod ruskom okupacijom.

Ukrajina je ovog tjedna obilježila četvrtu godišnjicu rata.

Međunarodni monetarni fond odobrio je Ukrajini četverogodišnji zajam od 8,1 milijardu dolara, s tim da će 1,5 milijardi biti odmah isplaćeno za potporu vladi dok rat s Rusijom ulazi u petu godinu.

Novi Extended Fund Facility učvrstit će širi međunarodni paket podrške od 136,5 milijardi dolara i zamijeniti program od 15,5 milijardi dolara dogovoren 2023. godine.

Ukrajinska premijerka Yulia Svyrydenko rekla je da će financiranje pomoći u pokrivanju projicirane proračunske rupe od 136,5 milijardi dolara tijekom četiri godine, uz potporu uključujući zajam EU-a od 90 milijardi eura.

MMF je rekao da će program stabilizirati ukrajinsko gospodarstvo, riješiti potrebe platne bilance i podržati reforme usmjerene na poticanje rasta, borbu protiv korupcije i jačanje institucija.

Predviđa se da će ukrajinsko gospodarstvo rasti za 1,8–2,5% u 2026., dok se očekuje da će se inflacija smanjiti na oko 6,1%. MMF je procijenio da će obnova zemlje koštati 588 milijardi dolara u sljedećem desetljeću, pozivajući se na zajedničku procjenu sa Svjetskom bankom, EU-om i UN-om.

Program će se revidirati kvartalno i mogao bi se prilagoditi ako mirovni pregovori napreduju.

Vatikan je predstavio novu poštansku marku u čast ukrajinskih katolika, koja prikazuje upečatljivu sliku kijevske katedrale Kristova uskrsnuća tijekom nestanka struje.

Najmanje dva Južnoafrikanca ubijena su boreći se na strani ruskih snaga u Ukrajini, rekao je u četvrtak ministar vanjskih poslova Ronald Lamola, dok je 15 muškaraca koji su navodno bili navedeni da se pridruže plaćeničkim jedinicama vraćeno u domovinu.

Ukrajinski ministar vanjskih poslova rekao je da se više od 1.700 Afrikanaca bori za Rusiju u njenom ratu u Ukrajini, dodajući da se Moskva služila prijevarom kako bi ih navela da se bore.

“Jasno vidimo da Rusija pokušava uvući afričke građane u smrtonosni rat”, rekao je Andrii Sybiha na konferenciji za novinare. “Prema našim podacima, trenutno se u ruskoj vojsci bori više od 1.780 građana s afričkog kontinenta.”

Njih jedanaest vratilo se kući u srijedu, dio skupine od 17 koji su tražili pomoć od Pretorije nakon što su mjesecima bili blokirani u srcu borbi u ukrajinskoj regiji Donbas.

Četvorica su stigla prošli tjedan, dok su dvojica ostala u Rusiji na liječenju zbog, kako je Lamola opisao, “vrlo teških” ozljeda.

“Postoje i drugi Južnoafrikanci za koje smo u međuvremenu otkrili da su bili dio procesa, a od tada smo otkrili da su neki također umrli”, rekao je Lamola državnoj televiziji SABC.

Sljedeća runda trilateralnih mirovnih pregovora između Rusije i Ukrajine uz posredovanje SAD-a vjerojatno će se održati u Abu Dhabiju početkom ožujka, rekao je u četvrtak predsjednik Volodymyr Zelensky.

On je to rekao u večernjem obraćanju nakon razgovora u Ženevi između američkih i ukrajinskih dužnosnika o poslijeratnoj obnovi.

Zelenski je u svom redovnom noćnom obraćanju rekao da postoji “već više spremnosti za sljedeći trilateralni format”.

Potvrdivši svoj poziv na izravne razgovore s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, rekao je da su potrebne pripreme za “sastanak na razini vodstva”.

“Ovaj format može puno toga riješiti”, dodao je.

Prva dama SAD-a Melania Trump predsjedat će sastankom Vijeća sigurnosti UN-a, što će Ujedinjeni narodi u četvrtak priopćiti da će biti prvi sastanak.

Kada supruga predsjednika Donalda Trumpa sjedne u predsjedničku stolicu u ponedjeljak poslijepodne, to će “biti prvi put da prva dama, ili prvi gospodin što se toga tiče, ikada predsjedava sastankom Vijeća sigurnosti”, rekao je novinarima glasnogovornik UN-a Stephane Dujarric.

Sjedinjene Države preuzimaju rotirajuće predsjedanje 15-članim vijećem za mjesec ožujak, a ured prve dame rekao je da će sastanak kojim će ona predsjedati “naglasiti ulogu obrazovanja u unapređenju tolerancije i svjetskog mira”.

Melania Trump je djecu u sukobima učinila jednom od svojih glavnih tema, napisavši pismo ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu prošle godine uoči summita s predsjednikom Trumpom i kasnije objavivši da je taj napor doveo do toga da se skupina djece raseljene zbog rusko-ukrajinskog rata ponovno ujedini sa svojim obiteljima.

Dolazi to u trenutku kada je predsjednik Trump kritizirao Ujedinjene narode, opetovano govoreći da ovo svjetsko tijelo od 193 članice nije ispunilo svoj potencijal.

Dujarric je rekao da će šefica politike UN-a Rosemary DiCarlo izvijestiti Vijeće sigurnosti u ime glavnog tajnika na sastanku u ponedjeljak kojim će predsjedati prva dama i koji će biti službeno nazvan “Djeca, tehnologija i obrazovanje u sukobu”.

Rusko ministarstvo obrane priopćilo je u četvrtak da su njegove jedinice protuzračne obrane oborile 220 ukrajinskih bespilotnih letjelica u razdoblju od devet sati, uključujući 24 koje su išle prema Moskvi.

U svojoj posljednjoj izjavi, ministarstvo je reklo da su 53 bespilotne letjelice presretnute i uništene u tri sata prije 23 sata (2000 GMT).

Mnoge bespilotne letjelice oborene su iznad regija u središnjoj Rusiji, a ministarstvo dodaje da je 12 letjelica ciljalo glavni grad.

Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin, pišući na Telegramu, rekao je da je 27 dronova oboreno dok su letjeli prema gradu, počevši od oko 17 sati.

Ukrajinski projektili pogodili su ruski grad Belgorod u blizini granice, nanijevši ozbiljnu štetu energetskim instalacijama i prekinuvši snabdijevanje, opskrbu vodom i grijanje, rekao je regionalni guverner u ranim jutarnjim satima u petak.

Napad na Belgorod, 40 km od ukrajinske granice, i okolni okrug bio je drugi u pet dana koji je prouzročio ozbiljnu štetu.

To je područje česta meta ukrajinske vojske u četiri godine otkako je Rusija izvršila invaziju na svog manjeg susjeda.

“Došlo je do ozbiljne štete na energetskoj infrastrukturi”, napisao je Vjačeslav Gladkov na Telegramu. “Kao rezultat toga, došlo je do prekida u opskrbi strujom, vodom i grijanjem.”

Gladkov je rekao da će se razmjeri štete procijeniti na prvi pogled.

Međunarodni monetarni fond (MMF) priopćio je da je njegov izvršni odbor odobrio četverogodišnji zajam Ukrajini od 8,1 milijardu dolara, od čega će 1,5 milijardi dolara biti isplaćeno odmah.

MMF je rekao da će novi aranžman Extended Fund Facility za Ukrajinu pomoći u učvršćivanju međunarodnog paketa pomoći od 136,5 milijardi dolara za ratom razorenu zemlju, koja je ovaj tjedan obilježila četvrtu godišnjicu ruske invazije.

Novi zajam, koji zamjenjuje program vrijedan 15,5 milijardi dolara koji je odobren 2023., pomoći će Kijevu da održi ekonomsku stabilnost i održi tijek javne potrošnje, rekao je MMF.

Ukrajinska premijerka Yulia Svyrydenko pozdravila je zajam MMF-a kao dio šireg financijskog okvira koji bi pokrio procijenjeni proračunski manjak od 136,5 milijardi dolara tijekom četiri godine.

“Za nas je vrlo važno da je u petoj godini rata punog razmjera, u pozadini sustavnih napada na energetski sektor, Ukrajina zajamčila međunarodnu financijsku potporu partnera i resurse za stabilno funkcioniranje države”, napisala je na Telegramu.