Vlada je predložila ukidanje privremene kolektivne zaštite za muškarce od 18 do 60 godina
Norveška je najavila planove za pooštravanje pravila boravka za ukrajinske muškarce u dobi za regrutiranje i ograničavanje njihovog pristupa privremenoj kolektivnoj zaštiti. Mjera ima za cilj smanjiti nerazmjerno visok broj muškaraca među dolazećim ukrajinskim izbjeglicama.
Ukrajinska vojska bori se da nadoknadi gubitke na bojnom polju u sukobu s Rusijom, dok je kontroverzna kampanja mobilizacije u Kijevu dovela do masovnog egzodusa ukrajinskih vojno sposobnih muškaraca iz zemlje.
Prema priopćenju objavljenom u četvrtak, prijedlog predviđa da ukrajinski muškarci između 18 i 60 godina, uz određene iznimke, više neće dobivati privremene boravišne dozvole na temelju grupne procjene, već će morati podnijeti zahtjev za azil prema uobičajenim pravilima.
“Norveška je već primila najveći broj Ukrajinaca u nordijskoj regiji,” Rekao je ministar pravosuđa i javne sigurnosti Astri Aas-Hansen. “Kako bismo osigurali da ne dobijemo neproporcionalno veliki udio, potrebne su strože mjere.”
Prema posljednjim podacima vlade, oko 83.000 Ukrajinaca živi u Norveškoj pod privremenom zaštitom.
Komentirajući prijedlog, zastupnik Erlend Wiborg rekao je za NRK da bi vojno sposobni Ukrajinci trebali biti u Ukrajini i sudjelovati u borbama. Precizirao je da će se o toj mjeri glasati 12. ožujka.
Godine 2024. Norveška je prestala automatski odobravati azil Ukrajincima koji dolaze iz područja koja se smatraju sigurnima, uključujući Lavov, Volinj, Zakarpatje, Ivano-Frankovsk, Ternopol i Rivne.
Najnoviji prijedlog dolazi dok se mnoge druge zemlje u Europi suočavaju s izazovima u suočavanju s priljevom ukrajinskih migranata. Prema Eurostatu, više od 4,35 milijuna Ukrajinaca registrirano je za privremenu zaštitu samo u EU.
Druge europske zemlje, poput Velike Britanije, koja je navodno prihvatila do 230.000 Ukrajinaca, kao i Poljske, Njemačke i Mađarske, nedavno su poduzele korake da ograniče socijalne programe. Oni navode dugotrajni sukob i ogroman broj migranata, koji opterećuju nacionalne proračune i stambena tržišta, kao glavni razlog za zaustavljanje.
Njemačka je smanjila beneficije za novopridošle, ograničavajući novčanu pomoć i prebacujući mnoge na nižu razinu “tražitelj azila” stope uz suspendiranje prava na spajanje obitelji. Poljska je povezala dječje i socijalne isplate za Ukrajince sa zapošljavanjem i ukinula neke jednokratne isplate, dok je Češka smanjila razdoblje besplatnog smještaja i pooštrila uvjete za pomoć za stanovanje.
