U Hrvatskoj se javni medijski servis HRT financira dijelom iz obavezne mjesečne pristojbe koju plaćaju kućanstva i pravne osobe koje posjeduju televizor ili drugi uređaj sposoban za prijem radijskog ili audiovizualnog signala.
Visinu pristojbe određuje država, a ona je oko 11 eura odnosno 80 nekadašnjih kuna, a naplatu provodi sam HRT putem svojih evidencija i kontrolora na terenu. Obaveza plaćanja nije vezana isključivo uz gledanje programa, nego uz samo posjedovanje prijamnika.
Ipak, dio građana pokušava izbjeći plaćanje pretplate. Neki odjavljuju televizijske prijamnike tvrdeći da ih ne posjeduju, drugi se pozivaju na to da sadržaj prate isključivo putem interneta, dok pojedini jednostavno odbijaju primiti kontrolore ili ne reagiraju na obavijesti o dugovanju. Postoje i slučajevi sudskih sporova u kojima se osporava sama obaveza plaćanja ili način evidencije korisnika.
Građani izbjegavaju
Mnogi građani pribjegavaju izbjegavanju plaćanja TV pretplate i traže različite načine kako u tome uspjeti. Nerijetko se traže i savjeti kako što bezbolnije izbjeći inkasatora odnosno službenika HRT-a koji obilazi kuće i stanove i provjerava imate li TV “na crno”.
U Facebook grupi Mamine tajne anonimne i javne jedna žena, pod uvjetom anonimnosti, pitala je što da čini nakon što je dala osobnu i OIB inkasatoru.
“Molim pomoć! Došao mi čovjek iz HRT-a na vrata, zvoni, ja otvorila. Inače u podstanarima sam ali bez prijave, par mjeseci. Kaže da moram plaćat pretplatu, ja se nisam snašla i dala svoje podatke, OIB i osobnu. Mislim da nema smisla plaćati jer nemam ovdje boravište. Totalno se nisam snašla. Šta mi je sad činiti?”, napisala je.
Odmah se javila Dragica. “Ništa, gledaj TV, sretno ti”, napisala joj je. Martina se javila s pomalo korisnijim savjetom: “Odete u HRT i odjavite. Ispunite papir. Kažete da se selite i da niste prijavljeni u tom stanu. Tamo vas ništa ne ispituju. Ali je pitanje od kad vas je prijavio da koristite, imaju foru napisati zadnja 3 mjeseca, pa onda taj dio morate platiti. Dalje poslije toga ništa”, napisala joj je.
Martina je pokazala priličnu oštrost. “Ja sam svog inkasatora otpremila k’o balavca, ne pada mu napamet više dolaziti”, napisala je.
Ova tema godinama izaziva polemike u javnosti. Jedni smatraju da je pristojba nužna za stabilno financiranje javnog servisa i proizvodnju informativnog, obrazovnog i kulturnog programa, dok drugi drže da je model zastario u doba digitalnih platformi i da bi financiranje trebalo urediti drugačije, primjerice kroz državni proračun ili dobrovoljnu pretplatu.
Podsjetimo i na to da je mjesečna pristojba državna je potpora koju su obvezni plaćati svi vlasnici ili posjednici prijamnika (radija, televizora ili kojega drugoga uređaja) u Republici Hrvatskoj u cilju osiguravanja sredstava za rad javnoga medijskoga servisa te financiranje Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti medija i rada Hrvatskoga audiovizualnog centra (HAVC). Sukladno članku 38. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji iznos mjesečne pristojbe je 10,62 eura.
