Sud Bosne i Hercegovine potvrdio je optužnicu protiv Miroslava Kraljevića, poznatijeg pod nadimkom Mićo, aktualnog načelnika Općine Vlasenica. Državno tužiteljstvo tereti Kraljevića za izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti, što je epilog istrage pokrenute nakon njegovih spornih istupa u javnom prostoru. Prema navodima iz Tužiteljstva, Kraljević je u svojstvu općinskog načelnika 9. ožujka 2025. godine dao izjavu za medije u kojoj je otvoreno veličao osobe pravomoćno osuđene pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju za najteža kaznena djela.
Sporni događaj zbio se u ožujku prošle godine na skupu povodom 32. obljetnice pogibije vojnika iz Dervente na vlaseničkom ratištu. Kraljević je tada, pred okupljenima i medijima, iskazao duboko poštovanje Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću, naglašavajući kako su to „slavna imena koja treba pominjati”. Njegove riječi izazvale su oštre osude javnosti i udruga žrtava, posebice s obzirom na to da dolaze od službenog predstavnika lokalne vlasti u zajednici koja je i sama teško stradala tijekom rata.
U svom tadašnjem govoru, koji je postao ključni dokazni materijal Tužiteljstva, Kraljević je povukao paralelu između ratnih vođa i aktualne političke situacije u Republici Srpskoj. „Jer to smo mi, to je naša realnost. Svi smo mi Radovani. Isto kao što smo danas svi Mile Dodik, svi Narodna skupština, i na isti ili sličan način branimo te tekovine”, izjavio je tada Kraljević, poistovjećujući identitet naroda i institucija s osobama osuđenim za genocid i ratne zločine.
‘Nije jedini sudski postupak s kojim se Kraljević suočava’
Podsjetimo, Radovan Karadžić, bivši predsjednik RS-a, i Ratko Mladić, nekadašnji zapovjednik Vojske Republike Srpske, pred Haaškim tribunalom osuđeni su na doživotne kazne zatvora. Obojica su proglašeni krivima za genocid, zločine protiv čovječnosti i druge teške ratne zločine počinjene diljem Bosne i Hercegovine tijekom 1990-ih. Kraljevićev istup stoga se izravno kosi s dopunama Kaznenog zakona BiH koje je 2021. godine nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Inzko, a kojima se strogo zabranjuje negiranje zločina i veličanje osuđenih zločinaca.
Do potvrđivanja ove optužnice došlo je nakon višemjesečnog razmatranja prijave koju je podnijela Bakira Hasečić, predsjednica Udruženja „Žena žrtva rata”. Žrtve su sustavno upozoravale na opasnost retorike koja rehabilitira zločince i dodatno traumatizira preživjele. Zanimljivo je da je Kraljević tijekom 2024. godine bio prijavljivan i zbog nedoličnog ponašanja u predizbornoj kampanji, no ta je prijava odbačena kao neosnovana, nakon čega je on po treći put izabran na funkciju načelnika Vlasenice.
Ovo nije jedini sudski postupak s kojim se Kraljević suočava. Protiv njega je već u tijeku opsežan proces pred Sudom BiH, gdje mu se sudi zajedno s Radenkom Stanićem i Goranom Garićem. Optužnica u tom predmetu tereti ih za progon bošnjačkih civila u Vlasenici tijekom 1992. i 1993. godine, što uključuje protupravna zatvaranja, ubojstva, seksualna zlostavljanja, mučenja i prisilne nestanke. Iako je optužnica za ta djela potvrđena još 2018. godine, suđenje je nakon brojnih odgađanja započelo tek u listopadu 2019. godine.
Novi proces za izazivanje mržnje dodatno opterećuje Kraljevićev položaj, ali i otvara širu raspravu o provedbi Inzkovog zakona u praksi. Potvrđivanje optužnice jasna je poruka pravosuđa da se javno veličanje ratnih zločinaca više neće tolerirati, bez obzira na političku funkciju optuženika. Ishod ovog postupka bit će ključan za daljnje suzbijanje nacionalne netrpeljivosti i zaštitu dostojanstva žrtava koje desetljećima čekaju na potpunu pravdu u Bosni i Hercegovini.

