Tragedija koja je započela običnim druženjem uz logorsku vatru dobila je svoj sudski epilog, otkrivši opasnost o kojoj svijet do sada nije znao gotovo ništa. Jeremy Webb, 16-godišnji mladić, kampirao je u lipnju 2022. godine s prijateljima na obali Novog Južnog Walesa kada je, nakon konzumacije goveđih kobasica, naglo počeo povraćati i gubiti zrak. U paničnoj borbi za život, dokopao se obližnjeg kampera i preklinjao putnike da pozovu pomoć prije nego što se srušio, a unatoč upornoj reanimaciji, u bolnici je proglašen mrtvim samo sat vremena kasnije.
Iako je njegova smrt isprva bila pripisana astmi, od koje je bolovao cijeli život, sudsko-medicinska istraga utvrdila je šokantnu istinu. Uzrok smrti bila je anafilaksija uzrokovana rijetkom alergijom na meso sisavaca, koju je izazvao prethodni ubod krpelja. Profesorica Sheryl van Nunen, koja je prva identificirala vezu između uboda krpelja i ove alergije, potvrdila je kako je Jeremy Webb prva dokumentirana osoba u Australiji, ali i u cijelom svijetu, koja je preminula od ove specifične reakcije.
Istraga je utvrdila da je Jeremy bio izložen višestrukim ubodima krpelja nakon što se s obitelji preselio na imanje okruženo grmljem. Alergen povezan s reakcijom, molekula šećera alfa-gal, prisutan je u slini krpelja, ali i u govedini, svinjetini i iznutricama. Kod Jeremyja su kobne bile kobasice u crijevima sisavaca, koje sadrže visoku koncentraciju ovog alergena, što je izazvalo naglo pogoršanje njegove astme i smrtonosni ishod, piše The Guardian.
‘Dokumentirani su i raniji incidenti’
Stručnjaci su ovu pojavu nazvali “alergijom 21. stoljeća” jer je u stalnom porastu zbog ekoloških promjena. Specifičnost alfa-gal sindroma je u tome što se simptomi ne javljaju odmah, već tri do šest sati nakon konzumacije mesa, koliko je tijelu potrebno da probavi hranu i oslobodi molekule šećera u krvotok. Upravo zbog tog vremenskog odmaka, mnogi pacijenti, ali i liječnici, godinama ne uspijevaju povezati konzumaciju mesa s alergijskim napadima koji mogu varirati od probavnih smetnji do anafilaktičkog šoka.
U izvješću zamjenice mrtvozornika Carmel Forbes navodi se kako Jeremy, njegova obitelj i liječnik opće prakse nisu bili svjesni da njegova alergija na meso nosi rizik od smrtne opasnosti. Dokumentirani su i raniji incidenti u kojima je Jeremy završavao u bolnici s teškim respiratornim problemima, no oni su tada dijagnosticirani isključivo kao napadi astme. Profesorica Van Nunen istaknula je da je propuštena prilika za raniju dijagnozu anafilaksije jer su simptomi bili previše nagli i teški za običnu astmu.
Statistike pokazuju da je astma ogroman faktor rizika kod alergija na hranu, jer čak 85 posto smrtnih slučajeva povezanih s alergijama proizlazi iz anafilaksije koja izaziva tešku astmatičnu reakciju. Jeremyjeva majka, dr. Myfanwy Webb, pred mrtvozornikom je dirljivo govorila o boli zbog gubitka sina koji je volio borilačke vještine i popravljanje motora. Njezino zalaganje za istragu imalo je za cilj podizanje svijesti javnosti o ovoj opasnosti kako bi se spriječile buduće tragedije. Kao najvažniju mjeru zaštite, stručnjaci ističu sprječavanje uboda krpelja i njihovo pravilno uklanjanje s kože. Svima koji žive u područjima zaraženim krpeljima i pate od redovitih probavnih ili respiratornih smetnji nakon konzumacije crvenog mesa, savjetuje se testiranje na alfa-gal.
