Po povratku iz Kijeva premijer Andrej Plenković bio je primoran zatražiti sastanak parlamentarne većine na kojega su se odvojeno odazvali predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava, a onda i HSLS-ov Dario Hrebak.
Nedugo nakon tih sastanaka Plenković se obratio javnosti i otkrio kako parlamentarna većina nastavlja suradnju ojačana novom potporom onom nezavisne saborske zastupnice Boške Ban koja se u sabornici prije svega profilirala kao SDP-ovka.
Bilo kako bilo dogovor o nastavku suradnje za sada je definiran pa se može reći kako se za Plenkovića nikakve tektonske promjene nisu dogodile iako su se zazivale u dijelu javnosti.
Rasplet krize
Od raspleta krize u koaliciji strahovao je i dio HDZ-ovaca znajući da premijeru Plenkoviću nije najbolje sjeo glazbeni repertoar DP-ova Josipa Dabre pa ni ultimatum kojeg je nakon toga postavio nudeći kao opciju odustanak od zastupničke karijere za što je kao preduvjet postavio zabranu komunističkih obilježja.
Ultimatum je pred Plenkovića stavio i ogorčeni Hrebak dajući mu rok od 30 dana da restarta koaliciju. Od svih tih ultimatuma za sada po svemu sudeći neće biti ništa međutim dio HDZ-ovaca još uvijek nije potpuno miran. Pitaju se naime koliko će dugo potrajati ovo primirje i što ono donosi HDZ-u, a s druge strane postavljaju pitanje što od primirja ima Domovinski pokret. Jasno je da se DP nakon Dabrinog ultimatuma ipak ne može odreći svojeg stranačkog kolege, a isto je tako jasno da ni Hrebaku nije lako pregaziti ono što je izgovorio ovih dana jer i to za njega znači svojevrsnu političku smrt.
Imajući u vidu sve navedeno HDZ-ovci s kojima smo razgovarali pitaju se do kada će trajati ovo zatišje i je li to zatišje signal toga da nakon njega slijedi nova bura. U dijelu HDZ-a drže da se željezo trebalo kovati dok je vruće te da je Plenković morao razmotriti opciju prijevremenih izbora dok se s druge strane tvrdi kako izbori izvan redovnih okvira nikome ne bi bili od koristi. Ona struja koja zagovara prijevremene izbore smatra da bi ih bilo bolje održati dok je HDZ-ov rejting visok te da dok opozicija još uvijek nije spremna za izlazak na izbore.
Eliminacija konkurencije
Prijevremenim izborima Plenković bi također eliminirao glavnog konkurenta predsjednika Milanovića o čijoj se nezavisnoj listi posljednjih tjedana uvelike kalkulira na političkoj sceni. Kao glavni adut za prijevremene izbori HDZ-ovci skloni ovoj opciji ipak prije svega naglašavaju stabilnost stranačkog rejtinga.
Izlazak na izbore dok je potpora na vrhuncu smanjuje rizik od naknadnog pada popularnosti i rizik od nekih novih kriza koje se u ovom trenutku u vladajućim redovima niti ne mogu predvidjeti. Ipak, upućeni u tematiku smatraju kako će Plenković sve i da razmišlja o prijevremenim izborima prije njih Hrvatsku uvesti u OECD, a nije nevažno spomenuti da se naša zemlja u tom pogledu nalazi u završnoj fazi.
Ulazak u ovu prestižnu organizaciju za Plenkovića predstavlja ključni strateški cilj pa stoga nije nemoguće da nakon toga razmotri mogućnost prijevremenog izlaska na izbore posebice ukoliko se trzavice unutar vladajuće koalicije nastave. Upravo su te tenzije u koaliciji najveća prijetnja za opstojnost Plenkovićeve Vlade, a dio naših sugovornika drži da je i spominjanje prijevremenih izbora u trenutku velike HDZ-ove popularnosti jedan od Plenkovićevih najvećih aduta za osiguravanje stabilnosti i poslušnosti malih partnera kojima izlazak pred birače predstavlja veliki rizik.
