Već godinama HDZ-ova vlast na većinu ključnih pozicija u državnoj upravi ne imenuje ljude koji su odabrani na javnom natječaju, nego im produljuje privremene funkcije ili pak daje ovlaštenja za pojedine poslove. Pritom se navodi da su te odluke samo privremene, odnosno do provođenja javnog natječaja. U nekima čak eksplicitno stoji da se donose na najviše šest mjeseci. I? Nakon tih šest mjeseci slijedi novo privremeno imenovanje. Pa opet novo.
Je li riječ o kršenju zakona ili nedovoljno jasnim propisima koji trenutačno premijeru Andreju Plenkoviću i njegovoj vladi omogućuju da zaobilaze javne natječaje i jednostavno ljudima kojima žele daju šefovske pozicije? Naši sugovornici smatraju da bi uporno izbjegavanje raspisivanja natječaja za imenovanja pojedinih rukovodećih kadrova moglo predstavljati svojevrsnu zloporabu.
“Zakon o radu i ostali posebni zakoni koji se odnose na rad u državnoj službi dopuštaju rad na određeno vrijeme samo iznimno. Korištenje šestomjesečnih imenovanja za trajna radna mjesta može se smatrati zloporabom radi postavljanja podobnih, a ne sposobnih kadrova”, upozoravaju stručnjaci s kojima smo razgovarali. U političkim krugovima postoje mišljenja kako Plenković jednostavno više nema kvalitetnih ljudi pa da zbog toga izbjegava raspisivati natječaje, jer bi morao objašnjavati zašto je i kako odabrao pojedine suradnike.
Manjak kadrova
Nedostatak kadrova možda se najbolje vidi na izboru novog ministra rada i mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Naime, Plenković na tu poziciju dovodi Alena Ružića, specijalista kardiologije koji bi u svim normalnim odabirima trebao biti kandidat za ministra zdravstva. No, budući da je zbog presuda o inkluzivnom dodatku morao hitno smijeniti ministra Marina Piletića, nije mu preostalo ništa drugo nego da Ružića, s kojim se već neko vrijeme razgovaralo o ulasku u Vladu, brže-bolje gurne na upražnjenu dužnosničku funkciju. To samo ukazuje na sve očitiji manjak kadrova na koje Plenković može računati i za pozicije u Vladi i za mjesta u državnim tvrtkama.
Nije, doduše, jasno drži li se baš zbog toga grčevito Ivice Budimira, koji je treći put početkom ovog mjeseca privremeno imenovan predsjednikom Uprave Hrvatskih cesta. Budimir je na čelno mjesto Hrvatskih cesta doveden lani, nakon uhićenja Josipa Škorića, uz kojeg su se vezale i brojne afere. Direktorska stolica Hrvatskih cesta potom je bila prazna nekoliko mjeseci, dok na nju nije sjeo inženjer i potpredsjednik splitskog HDZ-a Ivica Budimir. Međutim, njegovo imenovanje nije bilo konačno. Vlada je Skupštini Hrvatskih cesta više puta predlagala njegovo imenovanje za predsjednika, a Nenada Matića za člana Uprave “do provedbe postupka izbora predsjednika i člana Uprave, na vrijeme od najdulje šest mjeseci”.
Takav zaključak donesen je 31. siječnja 2025., zatim ponovno na telefonskoj sjednici 1. kolovoza 2025., a potom opet 5. veljače 2026., svaki put s istom formulacijom privremenog trajanja. Sličan obrazac vidi se i u Hrvatskoj kontroli zračne plovidbe. Vlada je više puta donosila zaključke kojima se Nadzornom odboru te državne tvrtke predlaže imenovanje mr. sc. Marija Kunovca Varge direktorom “do imenovanja direktora putem javnog natječaja”, također najviše šest mjeseci. Takva rješenja pojavljuju se u priopćenjima sa zatvorenog dijela sjednica 13. travnja 2023., 12. listopada 2023., 24. travnja 2025. i 24. listopada 2025. godine.

Nema natječaja
Kunovec Varga na čelo HKZP-a došao je nakon što je mandat istekao Vladi Bagariću, koji se na kraju također suočio s ozbiljnim optužbama za namještanje zapošljavanja. Kontrola leta prije toga našla se u aferi zbog više zaposlenika koji su lažirali mjesta prebivališta kako bi im se umanjio prirez i isplaćivali putni troškovi. Zanimljivo je da nakon Bagarićeva odlaska za HKZP nije raspisan novi natječaj, pa već više od dvije i pol godine Kunovec Varga, zahvaljujući privremenim odlukama Vlade, vodi tu državnu tvrtku.
Još u studenome 2021. Saši Biliću, šefu državne tvrtke APIS IT, istekao je mandat. Od tada ga se svakih šest mjeseci privremeno imenuje. Bilić je najmanje pet puta zaredom dobivao privremeni mandat na čelu APIS IT-a. Formulacija je uvijek slična – imenovanje do provedbe postupka izbora predsjednika Uprave putem javnog natječaja, a najdulje na šest mjeseci. Dakle, to znači da formalno nije imenovan na puni mandat putem natječaja, nego je dužnost obnašao na temelju privremenih odluka koje su se ponavljale. U praksi pak to znači da je zahvaljujući nizu uzastopnih odluka ostajao na čelu tvrtke bez provedenog redovnog natječajnog postupka.
APIS IT tvrtka je u suvlasništvu Hrvatske i Grada Zagreba, zadužena za razvoj i održavanje ključnih državnih informacijskih sustava, uključujući izborne i porezne sustave, što njezinu upravljačku strukturu čini osobito osjetljivom u kontekstu transparentnosti i načina imenovanja uprave. U Bilićevu slučaju privremeni mandat bio je višestruko produljivan, što je u javnosti izazivalo pitanja o svrsi i vremenskom okviru provedbe javnog natječaja. Na sjednici početkom ovog mjeseca Vlada je donijela i privremenu odluku o članici Uprave APIS IT-a. Naime, Nadzornom odboru te tvrtke predloženo je imenovanje Sandre Kosić na rok od najdulje šest mjeseci.

Identičan scenarij
Sredinom 2023. na čelo Agencije Alan, državne tvrtke zadužene za trgovinu oružjem, nakon javnog natječaja čiji detalji nisu poznati došao je Goran Basarac, sin pokojnog Ivana Basarca, hrvatskoga generala koji je bio i pomoćnik načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga. I dok je funkcija direktora zasad stabilna, Vlada već godinama luta u pronalasku i imenovanju članova Nadzornog odbora te agencije. Tako je u srpnju 2024. donesen zaključak kojim se Agenciji Alan predlaže izbor Ivana Jušića, Cvjetka Obradovića, Sebastiana Rogača, Ivane Kunić Matković i Roberta Blažinovića za članove Nadzornog odbora, do provedbe postupka izbora članova Nadzornog odbora, na vrijeme od najviše šest mjeseci.
Zatim u studenome 2024. Vlada predlaže opoziv člana Nadzornog odbora Sebastiana Rogača i imenovanje Lare Romano novom članicom Nadzornog odbora, do provedbe postupka izbora člana Nadzornog odbora, na vrijeme od najviše šest mjeseci. Već u siječnju 2025. Nadzorni odbor Agencije Alan opet je tema na zatvorenom dijelu sjednice Vlade. Predloženo je da Skupština imenuje Ivana Janušića, Cvjetka Obradovića, Ivanu Kunić Matković i mr. sc. Antonija Bebeka članovima Nadzornog odbora, do provedbe postupka izbora članova Nadzornog odbora, na vrijeme od najdulje šest mjeseci. Mandat im je produljen na telefonskoj sjednici Vlade održanoj 1. kolovoza prošle godine. Opet su dobili mandat na šest mjeseci.
Identičan scenarij gledamo već neko vrijeme s brojnim pozicijama u brojnim ministarstvima. Tekst o svima njima bio bi predugačak, no dovoljno je zaviriti na službene stranice Vlade i provjeriti koliko je ljudi na svojim rukovodećim pozicijama isključivo “po ovlaštenju Vlade” ili pak “na rok od šest mjeseci” do provedbe javnog natječaja.
Brojni izazovi
Uza sve to, Vladi predstoje i javni natječaji za čelna mjesta javnih tvrtki čiji su šefovi naprasno smijenjeni lani u studenome, kada je uhićen i smijenjen glavni državni inspektor Andrija Mikulić.
Poznato je da je taj dan opozvan i predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Ivan Kršić, a privremeno je na rok od šest mjeseci postavljen Damir Lončarić. S pozicije je morao odstupiti i šef ACI-ja Kristijan Pavić, kojeg je na šest mjeseci zamijenila Ankica Kruljac.
Nikolica Klaić privremeno vodi Hrvatsku lutriju nakon smjene Ignacija Čuture, dok je na čelo Odašiljača i veza, umjesto Mate Botice, privremeno postavljen Denis Nikola Kulišić. Sva imenovanja vrijede šest mjeseci. Proveden je tek jedan natječaj, i to onaj za ravnatelja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Lucian Vukelić smijenjen je u valu smjena u javnim tvrtkama, a privremeno ga je mijenjao Hrvoje Šušković. Rezultat natječaja već je neko vrijeme tema stručne javnosti i medija jer je Zvonimir Ante Korda, koji je izabran, slabo poznat, a odsad će upravljati golemim sustavom u državi.
Pred novim ravnateljem stoje brojni izazovi – od stabilnosti financiranja zdravstvenog sustava i odnosa s bolnicama i domovima zdravlja, preko kontrole troškova i upravljanja listama čekanja, do provedbe daljnjih reformskih mjera u suradnji s Ministarstvom zdravstva. HZZO je pritom ključna institucija zdravstvenog sustava, čiji proračun ove godine iznosi osam milijardi eura.

