U Bosni i Hercegovini je tijekom 2025. godine izdano ukupno 6.702 radne dozvole stranim državljanima, pokazuju podaci Agencije za rad i zapošljavanje BiH. Najviše dozvola izdano je državljanima Indije, Nepala i Turske, a najveća potražnja zabilježena je u građevinskom sektoru.
Iz Agencije su za Capital naveli da su na razini BiH izdane 4.584 nove radne dozvole, produženo ih je 2.118, dok je 800 dozvola poništeno.
Najviše stranih radnika u građevinarstvu
Prema službenim podacima, najviše radnih dozvola izdano je u građevinarstvu, ukupno 1.672. Slijedi prerađivačka industrija s 1.170 dozvola, ostale uslužne djelatnosti sa 697 te trgovina sa 675 dozvola. U hotelijerstvu i ugostiteljstvu izdano je 588 dozvola, a u području umjetnosti, zabave i rekreacije 585.
Kada je riječ o državljanstvu radnika, najviše dozvola izdano je državljanima Indije, njih 933. Slijedi Nepal sa 831 dozvolom, Turska sa 784, Srbija sa 663, Bangladeš sa 639 te Kina sa 461 dozvolom.
Kvota u Republici Srpskoj gotovo popunjena
Za Republiku Srpsku izdano je ukupno 2.789 radnih dozvola, od čega 1.941 za novo zapošljavanje i 848 produženih. Iz Agencije navode da popunjenost kvote, i za nova zapošljavanja i za produženja, iznosi 99 posto.
U Federaciji BiH izdano je 3.588 radnih dozvola, od čega 2.437 novih i 1.151 produžena dozvola. Popunjenost kvote u Federaciji iznosi 52 posto, pri čemu je za novo zapošljavanje iskorišteno 74 posto kvote, a za produženja 27 posto.
Najmanja potražnja zabilježena je u Brčko distriktu BiH, gdje je izdano 325 radnih dozvola, od čega 206 za novo zapošljavanje i 119 produženih. Popunjenost kvote ondje iznosi 20 posto.
Poslodavci: Strani radnici su potrebni, ali to nije trajno rješenje
Potpredsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske Saša Trivić izjavio je da poslodavci u tom entitetu imaju realnu potrebu za stranom radnom snagom.
„Poslodavci imaju potrebu za stranom radnom snagom i ti radnici ispune njihova očekivanja i odrade to za što su plaćeni“, rekao je Trivić.
Dodao je da su strani radnici plaćeni jednako kao i domaći radnici za isti posao.
Predsjednik Privredne komore Federacije BiH Mirsad Jašarspahić ističe da strani radnici uglavnom rade više sati, uključujući prekovremeni rad, čime ostvaruju dodatnu zaradu.
„Ne mislimo da je to konačno rješenje problema nedostatka radne snage u BiH jer u isto vrijeme imate prijavljene nezaposlene na burzama i nedostatak radne snage. Razlog je što zanimanja nisu adekvatna ili ljudi nisu raspoloženi za te vrste poslova, a dio njih radi u sivoj zoni“, rekao je Jašarspahić.
Smatra da je dugoročno rješenje u jačanju sustava obrazovanja i poticanju razvoja obrtničkih i strukovnih zanimanja.
„Svako znanje i svaka usluga trebaju se promatrati kao roba jer svaki zanat koji imate u rukama je roba i treba biti poželjan na tržištu. Onoga trenutka kada mladi u BiH shvate da kroz takva zanimanja mogu osigurati kvalitetan život, s vikendima, godišnjim odmorima, uštedama i investicijama, problem će biti riješen“, naglasio je.
Zaključio je da je ključno stvoriti poslovni ambijent u kojem će što više ljudi ostajati i raditi u BiH, dok se kvote za uvoz radne snage prilagođavaju stvarnim potrebama tržišta.
