Iran je odbio predloženi dogovor u četvrtak, izjavio je visoki američki dužnosnik. “Nisu bili voljni reći da neće imati nuklearno oružje. Vrlo jednostavno”, rekao je američki predsjednik Donald Trump za NBC News.
Posljednja prilika za izbjegavanje rata s Iranom odigrala se u četvrtak u Ženevi, gdje su dužnosnici Trumpove administracije poručili iranskim kolegama da ne smiju poduzimati određene korake potrebne za izradu nuklearne bombe. Nije prošlo dobro. Dok je američko izaslanstvo iznosilo stajalište da Iran ne smije obogaćivati uranij sljedećih 10 godina, iranska strana je to odbila, rekao je za NBC News visoki dužnosnik Trumpove administracije koji je sastanak opisao pod uvjetom anonimnosti.
Iran ima “neotuđivo pravo” na obogaćivanje uranija, rekao je Amerikancima Abbas Araghchi, iranski ministar vanjskih poslova. A SAD ima “neotuđivo pravo” da vas zaustavi, odgovorio je Steve Witkoff, član američkog izaslanstva. Nakon što je čuo američke zahtjeve, Araghchi je počeo vikati na Witkoffa, koji je na sastanku bio u pratnji predsjednikova zeta Jareda Kushnera i drugih, naveo je visoki dužnosnik. “Ako vam je draže, mogu otići”, rekao je Witkoff. Nakon toga, američko izaslanstvo izvijestilo je Trumpa o tome što se dogodilo. Trump je bio “hladan i nepokoleban”, rekao je dužnosnik.
‘Nisu bili voljni reći da neće imati nuklearno oružje’
Do subote ujutro SAD je bio u ratu. “Glavne borbene operacije” protiv Irana su počele, rekao je Trump u videu objavljenom u 2:30 ujutro po istočnom vremenu na svojoj društvenoj mreži. Ta je fraza bila daleki odjek izjave tadašnjeg predsjednika Georgea W. Busha kada je proglasio kraj borbi u Iraku. Dvadeset i tri godine kasnije predsjednik je drugačiji, neprijatelj je drugačiji, ali Bliski istok ostaje vruća zona za SAD.
Trumpova odluka da napadne Iran i ukloni njegovo vodstvo uslijedila je nakon dugotrajnih pregovora koji su ga ostavili frustriranim i uvjerenim da diplomatski izlaz nije nadohvat ruke. Nije bio ni osobito željan borbe. Jedan od razloga za njegov oprez bio je taj što nije vjerovao da su mu savjetnici dali dovoljno jasnu sliku iranske poslijeratne budućnosti.
Zašto je na kraju odlučio napasti? NBC News ga je to pitao u nedjelju u kratkom telefonskom intervjuu. “Nisu bili voljni zaustaviti svoja nuklearna istraživanja”, rekao je Trump. “Nisu bili voljni reći da neće imati nuklearno oružje. Vrlo jednostavno.”
Trump je svoju političku karijeru izgradio na obećanju da će izbjegavati strane ratove. Ipak, obećao je i da će spriječiti Iran u nabavi nuklearnog oružja, što je ponovio prošli tjedan u govoru o stanju nacije. Dodatna zabrinutost bila je da bi Iran mogao pokrenuti vlastiti preventivni napad na američke snage u regiji ako Trumpova administracija ne poduzme ništa.
Rat po vlastitom izboru
S obzirom na to da su pregovori zastali nakon sastanka u četvrtak, Trump se upustio u rat po vlastitom izboru. Jedna razlika koju on ističe u odnosu na prošle predsjednike je sklonost brzim i odlučnim udarima. U nedjelju je izjavio da bi rat mogao završiti za četiri tjedna ili manje.
U videu kojim je najavio napade, Trump je rekao kako bi volio da iranski narod ustane i sruši vladajući režim. Prije napada CIA je zaključila da bi vrhovnog vođu, ajatolaha Alija Hameneija, mogli zamijeniti jednako tvrdolinijaški dužnosnici unutar režima.
Hamenei je poginuo u napadu; nejasno je je li oporbena frakcija spremna preuzeti vlast. “Problem bi mogao biti ako Trump napada dva ili tri dana, proglasi pobjedu i ode, što sigurno ne bi bilo dovoljno za svrgavanje režima”, rekao je John Bolton, bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost. Ipak, senator Lindsey Graham izjavio je kako je siguran da će Trump istjerati rat do uspješnog kraja te da je administracija spremna za još udara u idućim danima kako bi “dovršila posao”.
‘Ne trebaju nam nikakve usluge od vas’
Napad na Iran nije bio sudbinski određen. Trump je imao privatne sumnje i tražio je dogovor, nudeći čak i besplatno nuklearno gorivo, što je režim odbio. Araghchijev odgovor u Ženevi bio je: “Ne trebaju nam nikakve usluge od vas. Ne želimo da nam plaćate gorivo.”
Diplomatski razgovori posljednjih mjeseci tekli su paralelno s golemim vojnim jačanjem SAD-a u bliskoistočnim vodama. Trump je 13. veljače otvoreno rekao da želi još jedan nosač zrakoplova u regiji “za slučaj da ne bude dogovora”. Istovremeno, SAD je izazvao ekonomsku krizu u Iranu koja je dovela do masovnih prosvjeda ranije ove godine.
U petak, dan nakon sastanka u Ženevi, Trump je u Teksasu izjavio: “Sada moramo donijeti veliku odluku. Nije lako, nije lako.” Istog dana američki veleposlanik u Izraelu, Mike Huckabee, savjetovao je osoblju veleposlanstva da napusti Izrael “DANAS”.
Trump je iz Teksasa odletio u Mar-a-Lago, gdje je pratio napade u društvu savjetnika. Slika koju je objavila Bijela kuća prikazuje Trumpa s kapom “USA”, dok je na zidu karta Bliskog istoka s rasporedom američkih brodova. “Operacija Epic Fury” započela je u subotu u 01:15 po istočnom vremenu. SAD je rasporedio nevidljive bombardere B-2, borbene zrakoplove i raketne sustave. Ciljali su iransku mornaricu, raketna mjesta, zapovjedna središta i protuzračnu obranu.
Tajming nije bio slučajan. Obavještajni podaci pokazali su da će se Hamenei tog jutra sastati s visokim zamjenicima. Napad je izveden po danu kako bi se osiguralo njegovo uklanjanje. Trump je u intervjuu rekao da je operacija bila “ispred rasporeda” i da je uklanjanje 48 vođa “velik događaj”.
Napadi tijekom vikenda potresli su Iran i izazvali protuudare režima. Eksplozije su odjekivale Teheranom, a sirene za zračnu opasnost oglasile su se u Izraelu. Zrakoplovne tvrtke otkazale su više od 1.500 letova. U iranskom protunapadu u Kuvajtu poginula su tri američka vojnika, a pet ih je ozlijeđeno. Trump, sada ratni predsjednik, poručio je Amerikancima: “Nažalost, vjerojatno će ih biti još prije nego što završi. Tako je kako je.”
