Znanstvenice izlaze na Rivu: “Znanost u prolazu 2026” prvi put stiže u Split

Znanost će ove godine, povodom Međunarodnog dana žena, doslovno izaći na ulicu: znanstveno-popularni događaj “Znanost u prolazu 2026”, koji se već pet godina održava u Zagrebu, po prvi put dolazi i na splitske ulice. Događaj je najavljen za 7. ožujka na Obali Hrvatskog narodnog preporoda (Rivi), s početkom u 10:30 sati, a građane očekuje niz kratkih, pristupačnih razgovora o temama koje sežu od molekulskih materijala i uzgoja riba do strojnog učenja, meteotsunamija i mehanizama u stanicama.

Znanost “licem u lice” s građanima

Koncept “Znanosti u prolazu” temelji se na ideji da znanstvenice izađu iz laboratorija i predavaonica te znanje donesu građanima u svakodnevni, otvoreni prostor. U neformalnoj atmosferi gradske rive posjetitelji će moći postavljati pitanja, razbijati mitove i upoznati znanost iz nove perspektive, kroz izravni razgovor s izlagačicama.

Organizator je Udruga Znanost u prolazu, a splitsko izdanje održava se pod okriljem velikog europskog projekta Science Comes to Town.

Inicijativu je pokrenula Inga Patarčić, biologinja i znanstvenica, potaknuta vlastitim iskustvom sudjelovanja na znanstveno-popularnim događanjima u Berlinu. Prepoznajući vrijednost takvog formata za otvaranje dijaloga o znanosti, koncept je prilagodila hrvatskom kontekstu. Kroz udrugu koju vodi, projekt je s vremenom izrastao u platformu koja povezuje znanstvenu zajednicu i građane, uz naglasak na vidljivost žena u znanosti.

Interdisciplinarni “meni” tema: Od molekula do mora i algoritama

Program donosi “paletu za moždano nepce” kroz raznolike znanstvene priče i istraživanja. Među potvrđenim izlagačicama su:

• Ivana Brekalo (Institut Ruđer Bošković) – “Bez muke nema nauke, pa ni molekulskih spužvi”
  Bavi se razvojem novih metoda u mehanokemiji poroznih materijala i njihovom sintezom inovativnim pristupima.
• Ivana Bušelić Garber (Institut za oceanografiju i ribarstvo) – “Pametniji uzgoj riba – od nove hrane do genoma”
  Istražuje unapređenje akvakulture kako bi riba bila zdravija za ljude i ekološki održivija.
• Jelena Čulić Gambiroža (Pomorski fakultet) i Ana Čulić – “Primjena strojnog učenja na podacima iz svakodnevnog života”
  Jelena koristi strojno učenje za analizu podataka iz stvarnog svijeta, a Ana razvija rješenja za pametne i energetski učinkovite sustave.
• Daria Ezgeta Balić (Institut za oceanografiju i ribarstvo) – “Kamenica – više od delicije na tanjuru”
  Istražuje obnovu europske plosnate kamenice u Jadranu te promiče oceansku pismenost među mladima.
• Andrea Gelemanović (Mediteranski institut za istraživanje života / Medicinski fakultet u Splitu) – “Skriveni obrasci zdravlja i bolesti”
  Istražuje molekularne poveznice između starenja, upale i kroničnih bolesti s ciljem razvoja personaliziranih terapija.
• Mija Marinković (Prirodoslovno-matematički fakultet) – “Mala stanična briga za veliki početak života”
  Proučava ulogu mitohondrija u razvoju posteljice, plodnosti i reproduktivnom zdravlju.
• Ivana Novak Nakir (Medicinski fakultet) – “Što u našim stanicama održava čistoću i red?”
  Bavi se autofagijom, procesom “recikliranja” stanica i njegovom ulogom u zdravlju i bolestima.
• Nikolina Pleić (Medicinski fakultet) – “Kako statistika i genetika pomažu razumjeti bolesti štitnjače”
  Istražuje genetske i okolišne utjecaje na funkciju i poremećaje štitne žlijezde.
• Martina Požar (Prirodoslovno-matematički fakultet) – “Od alkohola do lijekova: nevidljivi svijet tekućina”
  Proučava molekularne tekućine kroz spoj računalnih simulacija i eksperimenta.
• Jadranka Šepić (Prirodoslovno-matematički fakultet) – “Duboke morske struje: od sjevernog do južnog pola i natrag kroz 2000 godina”
  Istražuje ekstremne razine mora i meteotsunamije te njihove posljedice.
• Ivana Uzelac Glavinić (Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije) – “Tranzicija prema održivoj gradnji: Zašto bismo u gradnji trebali više koristiti lokalno drvo?”
  Bavi se razvojem inovativnih drvenih konstrukcija i održivim građevinskim rješenjima.
• Barbara Zorica (Institut za oceanografiju i ribarstvo) – “Mala, ali nezamjenjiva: priča o srdeli”
  Istražuje biologiju i ekologiju pelagičnih vrsta riba, s posebnim naglaskom na dinamiku populacija.