Izraelske obrambene snage IDF od sinoć snažno napadaju libanonski glavni grad Beirut zbog prethodnih raketnih napada proiranskog šijitskog Hezbollaha na izraelski grad Haifu. Ništa bolje ne prolazi ni Teheran gdje se sustavno uništavaju zadani ciljevi u razornim zračnim napadima.
S druge strane Iranski Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) lansirao je novu seriju dronova u američkoj bazi u Kuvajtu – kako je sinoć izvijestila iranska agencija Fars.
“Trinaesti val udara na američke i izraelske ciljeve je započeo. Glavni napad usmjeren je na američku zračnu bazu Arifjan u Kuvajtu”, navodi se u priopćenju IRGC-a, koji je izrazio i spremnost za napade na naftovode u bliskoistočnoj regiji, time želeći spriječiti izvoz „crnog zlata“ kako bi svoje protivnike doveo u težak položaj.
Osim toga, savjetnik zapovjednika IRGC-a izjavio je da je Hormuški tjesnac zatvoren i da će Iran napasti svaki brod koji pokuša proći kroz njega, kao i to da se odluka odnosi na sve brodove bez iznimke.
Sve gore navedeno samo je dio puno šire slike sve dramatičnijeg stanja na Bliskom istoku koje potvrđuju i jutrošnji iranski napadi na američko veleposlanstvo u Rijadu, kao i napadi na američku bazu u Bahreinu. Time je postalo neizbježno da nastala kriza u ključnoj energetskoj zoni svijeta iziđe iz regionalnih okvira i počne snažno utjecati i na druge regije – prije svega na Europu.
Ona je, naime, energetski krajnje siromašna, i nakon raskida trgovinskih i energetskih veza s Rusijom potpuno ovisna upravo o bliskoistočnoj regiji po pitanju opskrbe naftom, ali isto tako i plinom – neovisno o tome što njegov nedostatak djelomično kompenzira američkim ukapljenim plinom (LNG).
AŽURIRANO: Gori američko veleposlanstvo u Rijadu nakon iranskog zračnog napada
Slom burzi
Zato i ne čudi previše najnoviji tekst britanskog medija Financial Times koji govori – ni manje ni više nego o slomu europskih burzi u utorak, 3. ožujka, kao i o nastaloj panici.
Rat na Bliskom istoku uzrokovao je nagli pad europskih burzi zbog rasta cijena energenata – piše FT.
U Europi je referentni indeks Stoxx Europe 600 pao za 2,9%, što je najveći dnevni pad otkako je američki predsjednik Donald Trump uveo globalne carine u travnju prošle godine. To se dogodilo usred daljnjeg porasta cijena benzina u Europi za 20%.
Njemački indeks DAX pao je za 3,2%, produživši pad od 2,4% u ponedjeljak. Futures ugovori na S&P 500 i Nasdaq 100 ukazivali su na pad od 1,6% odnosno 2,1% za glavne indekse Wall Streeta.
„Ovo je panična prodaja. Ovo je strah od stagflacije (Složena ekonomska pojava koja označava istodobno postojanje visoke stope inflacije (rast cijena), visoke nezaposlenosti i stagnacije ili pada gospodarske aktivnosti (pad BDP-a). Ovo je izrazito negativno stanje koje se pojavljuje kada manjak ponude na tržištu dovodi do rasta cijena, dok se proizvodnja smanjuje, op.GN.). Tržište je podcijenilo razmjere ovog rata“, rekao je Emmanuel Cau, voditelj europske strategije dionica u Barclaysu.
Cijene zlata, koje su u ponedjeljak porasle usred žurbe investitora za sigurnim utočištima, pale su u utorak za 1%, zajedno s dionicama i obveznicama. Analitičari sugeriraju da bi trgovci mogli ukinuti druge pozicije kako bi pokrili gubitke.
„Ljudi smanjuju rizik. Čini se da se tržište psihološki prebacuje iz scenarija kratkog rata u scenarij dugog rata“, zaključio je Peter Schaffrick, globalni makro strateg u RBC Capital Markets.
Blic analiza Zorana Metera: Kaos prijeti i Europi; veliki gubici; tko će posredovati između SAD-a i Irana
