Donald Trump ponudio je malo optimističnog pogleda na budućnost Irana u ponedjeljak tijekom bilateralnog sastanka s njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom u Bijeloj kući.
U razgovoru s novinarima u Ovalnom uredu, predsjednik je u subotu ujutro dao svoja prva proširena pitanja i odgovore o vojnoj kampanji koju su pokrenule SAD.
Trump nije dao naznake kome se SAD nada da će preuzeti vodstvo iranske vlade u danima koji dolaze, objašnjavajući da su mnogi potencijalni kandidati ubijeni u prvoj rundi udara. Također je priznao da bi njegovi postupci mogli rezultirati dolaskom na vlast čelnika s još žešćim antiameričkim osjećajima.
“Pretpostavljam da je najgori slučaj da to učinimo i onda nas preuzme netko tko je loš kao i prethodna osoba”, priznao je Trump. “To bi se moglo dogoditi.”
“Većina ljudi na koje smo mislili [to lead Iran] mrtvi,” nastavio je predsjednik. „Uskoro nećemo nikoga poznavati.”
SAD, zajedno s Izraelom, započeo je ciljane napade na iranske ciljeve u subotu rano ujutro. Sada je potvrđeno da su ti napadi ubili iranskog vrhovnog vođu, ajatolaha Khameneija.
U danima koji su uslijedili Bijela kuća i GOP suočili su se s pitanjima o tome što to znači i za SAD i za Iran, uključujući je li Amerika sada uključena u prošireni rat na Bliskom istoku i za koga se Trumpova administracija nada da će preuzeti iransku vladu u svjetlu razorne kampanje s namjerom da se obezglavi režim i njegova vojska.
Najviši dužnosnici Trumpove administracije ponudili su različita objašnjenja za nužnost napada, koji su navodno odobreni samo dan nakon što su se najviši američki pregovarači sastali s iranskim diplomatima u Ženevi. Među razlozima za pokretanje napada bili su navodni nastavak iranskog razvoja nuklearnog oružja, neposredna prijetnja koju navodno predstavlja njegov program nenuklearnih balističkih raketa i odbijanje pregovarača da se pozabave nenuklearnim oružjem i potporom terorističkim skupinama poput Hutija u Ženevi.
Trump je u ponedjeljak ponudio još jedno objašnjenje: vjerovao je da su Iranci prvi planirali pokrenuti vlastiti napad. Za to nije dao nikakve dokaze.
“Vodili smo pregovore s tim luđacima i bilo je moje mišljenje da će oni prvi napasti”, rekao je predsjednik. “Napali bi ako mi to ne učinimo. Napali bi prvi, to sam snažno osjećao.”
Odgovor je stigao kao odgovor na pitanje novinara o tvrdnji da su izraelski dužnosnici natjerali Trumpa na ruku obavijestivši ga o vlastitim planovima za pokretanje napada na Iran.
“Imamo sjajne pregovarače, sjajne ljude, ljude koji to rade vrlo uspješno. I na temelju načina na koji su tekli pregovori, mislim da će oni prvi napasti. A ja nisam želio da se to dogodi. Dakle, ako išta, možda sam prisilio Izrael na ruku. Ali Izrael je bio spreman i mi smo bili spremni”, rekao je Trump.
Tijekom sastanka Trump se također obrušio na dva NATO saveznika, Španjolsku i Veliku Britaniju. Predsjednik je napao prvog zbog sprječavanja američkih snaga da koriste španjolske vojne baze za ratne napore u Iranu, a drugog zbog sličnog problema s bazom Diego Garcia u arhipelagu Chagos u Indijskom oceanu.
Referirajući se na Keira Starmera iz Ujedinjenog Kraljevstva, Trump je dvaput primijetio da premijer nije “Winston Churchill”, rekavši novinarima: “Reći ću da je Ujedinjeno Kraljevstvo bilo vrlo, vrlo nekooperativno s tim glupim otokom koji imaju, koji su dali i uzeli u najam na 100 godina; to možda ima veze s, možda, domorodačkim stanovništvom koje polaže pravo na otok, a koje nikad prije nije ni vidjelo otok. O čemu se radi?”
“Nemamo posla s Winstonom Churchillom.”
Ovo je najnovija vijest. Više slijedi…
