Nakon što je val zbunjenosti i nevjerice preplavio poštanske sandučiće širom zemlje, iz Porezne uprave danas su stigle umirujuće vijesti. Službeno je potvrđeno da će sva pogrešna rješenja o porezu na nekretnine biti ispravljena bez odgode. Poreznici su se javno ispričali građanima zbog neugodnosti, svjesni da su mnogi dobili račune koje po zakonu uopće nisu trebali primiti.
Problem je najviše odjeknuo u Zagrebu, gdje su stanovnici kvartova poput Španskog, o čemu smo pisali ranije ostali u šoku zbog iznosa koji su prelazili 400 eura. Radilo se o obiteljskim stanovima u kojima ljudi žive desetljećima, a koji su greškom sustava tretirani kao prazne nekretnine ili kuće za odmor. Porezna uprava sada poručuje da nema mjesta panici te da će svaki pojedinačni slučaj biti detaljno provjeren i riješen u korist građana.
Glavni uzrok ovog administrativnog nereda leži u neusklađenosti digitalnih baza podataka. Čini se da sustav, za koji je zadužen APIS IT, nije uspio povući točne informacije o prebivalištu iz evidencije MUP-a. Zbog tog tehničkog “buga”, softver je generirao uplatnice za domove u kojima se stvarno stanuje, iako bi takve nekretnine trebale biti automatski izuzete od novog poreza koji je stupio na snagu početkom 2025. godine.
‘Svaki uplaćeni euro bit će vraćen’
Onima koji su, u strahu od kratkih rokova i mogućih ovrha, već uplatili navedene iznose, poslana je najvažnija poruka: svaki uplaćeni euro bit će vraćen. Porezna uprava jamči da nitko neće biti financijski oštećen zbog njihove pogreške. Procedura povrata bit će pokrenuta čim se utvrdi da osoba nije bila stvarni obveznik poreza, što bi trebalo donekle smiriti ogorčenu javnost. Za ispravak greške nije potrebno trošiti sate čekajući u redovima ispred šaltera. Građanima je omogućeno da prigovor pošalju digitalnim putem preko sustava ePorezna ili običnim e-mailom nadležnoj ispostavi. U dopisu je dovoljno navesti OIB, ime i prezime, klasu rješenja te kratko obrazloženje da je nekretnina dom u kojem se stvarno stanuje, uz navođenje kontakt telefona za bržu komunikaciju.
Iako službeni dokumenti često navode stroge rokove od 15 dana, na terenu je situacija opuštenija. Rokovi za uplate su neslužbeno produljeni do kraja travnja kako bi se dalo dovoljno vremena referentima da raščiste kaos u bazi podataka. Građanima se savjetuje da ne nasjedaju na prvotne upute nekih službenika koji su sugerirali plaćanje pa naknadni povrat, ispravnije je odmah podnijeti prigovor i pričekati novo rješenje.
Cijeli ovaj slučaj iz 2026. godine poslužio je kao velika lekcija o važnosti točnih registara nekretnina. Dok država moli za strpljenje, građanima ostaje obveza da budu oprezni i dobro provjere svaki dopis koji im stigne s državnim pečatom. Digitalizacija bi trebala olakšati život, no dok se baze podataka potpuno ne usklade, budno oko vlasnika nekretnina i dalje je najbolja obrana od nepotrebnih troškova.
