Balistička raketa ispaljena iz Irana, koja je bila usmjerena prema turskom zračnom prostoru, oborena je, priopćilo je tursko ministarstvo obrane. Raketni projektil srušile su NATO-ove protuzračne obrane u istočnom Sredozemlju, nakon što je prošao kroz irački i sirijski zračni prostor. Nema izvješća o poginulima ni ozlijeđenima.
Ministarstvo je priopćilo: “Iako se Turska zalaže za regionalnu stabilnost i mir, u potpunosti je sposobna zaštititi svoj teritorij i svoje građane, bez obzira na izvor ili podrijetlo bilo kakve prijetnje”, prenosi AA. “Svi potrebni koraci za obranu našeg teritorija i zračnog prostora bit će poduzeti odlučno i bez oklijevanja. Ponovno naglašavamo da zadržavamo pravo odgovoriti na svaki neprijateljski čin usmjeren protiv naše zemlje. Pozivamo sve strane da se suzdrže od poteza koji bi mogli dodatno eskalirati sukob u regiji”.
Turska nije ponudila detaljnije podatke o putanji.
Najvjerojatnija meta: Cipar
Ministarstvo je također navelo da će Turska nakon incidenta razgovarati s NATO-om i ostalim saveznicima. S obzirom na putanju, projektil je vjerojatno išao prema Cipru, otoku kojeg je Iran već u nekoliko navrata gađao zbog prisustva britanskim vojnih baza. Dio podijeljenog otoka je također “turski”, tj. usko vezan uz kontrolu Turske, jedine zemlje koja priznaje tu “državu”.
Do sada su iranske dronove već ciljale Cipar, pri čemu je jedan pogodio bazu britanskih Kraljevskih zračnih snaga na otoku, a drugi su oboreni prije nego što su ga uspjeli pogoditi. To je potaknulo Ujedinjeno Kraljevstvo, Francusku i Grčku da pošalju zrakoplove, ratne brodove i helikoptere na Cipar kako bi zaštitile zemlju od daljnjih napada dronovima.
Išao dublje u Europu?
Iran je upozorio da će se bilo kakve akcije europskih zemalja na Bliskom istoku smatrati “činom rata” i mogle bi dovesti do napada na europske države.
Trump je početak napada na Iran pokušao opravdati, među ostalim, i prijetnjom”saveznicima” u Europi od iranskih projektila. Nakon sve većeg uključivanja europskih država u rat (npr. dopuštenje Londona da se ipak koriste vojne baze nakon što su prvotno to blokirali), Iran sve glasnije prijeti napadima na europsko tlo.
Prema izvješćima, Iran razvija interkontinentalnu balističku raketu dometa 10 000 kilometara (ne znači da je već ima) koja bi potencijalno mogla dovesti europski, pa čak i američki teritorij u domet, rekao je Antonio Giustozzi iz think tanka Royal United Services Institute u Londonu. Nije jasno bi li Teheran, pod stalnim napadima, mogao proizvesti i rasporediti eksperimentalnu raketu poput ove, rekao je. “Realno, što ih dalje ispalite, to će biti manje precizne”, rekao je Giustozzi za Politico.
“Recimo da su imali četiri ili pet raketa dugog dometa. Možda bi bilo vrijedno ciljati nešto u Europi samo kako bi se stvorilo uzbuđenje i uplašilo javno mnijenje kako bi odgovorili političare od intervencije”. Poznato je da iranski arsenal balističkih raketa uključuje nekoliko sustava srednjeg dometa koji se protežu na otprilike 2000 kilometara, prema bazi podataka o raketnim prijetnjama Centra za strateške i međunarodne studije. Više o iranskim raketama ovdje.
Defense Express, piše da bi raketa Khorramshahr mogla pogoditi ciljeve udaljene 3000 kilometara ako bi bila opremljena lakšom bojevom glavom, potencijalno dovodeći Berlin i Rim u domet. Međutim, broj takvih raketa dugog dometa u iranskom arsenalu vjerojatno nije velik.
Rumunjska ima američki raketni štit u Deveseluu u južnom dijelu zemlje, izgrađen za presretanje potencijalnih raketnih napada iz Irana. Ovog tjedna, vojna pripravnost na toj lokaciji je pojačana, prema riječima rumunjskog ministra obrane.
Iran gađao britanske baze na Cipru: Smješteno tisuće britanskih vojnika
