Europska komisija potvrdila je u srijedu da je primila pritužbu MOL-a i Slovnafta koji su se žalili da Jadranski naftovod (Janaf) zloupotrebljava monopolistički položaj, te dodala da će žalbu procijeniti prema uobičajenom postupku.
“Primili smo pritužbu koju trenutačno procjenjujemo prema našim standardnim postupcima”, rekao je Hini glasnogovornik Europske komisije.
Mađarska MOL grupa i njezina slovačka podružnica Slovnaft podnijeli su u srijedu formalnu pritužbu Glavnoj upravi za tržišno natjecanje Europske komisije u kojoj tvrde da Janaf zloupotrebljava svoj monopolistički položaj.
Opskrba Mađarske i Slovačke
MOL je mjesecima tvrdio da Janaf nema dovoljno kapaciteta za opskrbu naftom Mađarske i Slovačke, što se pokazalo netočnim nakon što je prekinut dotok nafte kroz naftovod Družba i nakon čega je neruska nafta počela teći prema Mađarskoj u dovoljnim količinama.
MOL se poziva na privremeno izuzeće iz 2022. godine, kada su u okviru šestog paketa sankcija EU-a protiv Rusije, države članice koje nemaju izlaz na more, dobile mogućnost privremenog odstupanja od zabrane uvoza ruske nafte morskim putem u slučaju da isporuka preko naftovoda nije moguća. Izuzeće je zamišljeno kao privremeno kako bi se tim zemljama dalo vremena da se riješe ovisnosti o ruskoj nafti. Mađarska u međuvremenu po tom pitanju nije učinila ništa i tvrdi da izuzeće od zabrane uvoza vrijedi automatski i vremenski neograničeno.
MOL u pritužbi Komisiji tvrdi da Janaf ima monopol nad opskrbom mađarskih i slovačkih rafinerija naftom koja dolazi s mora te tvrdi da Hrvatska ne dopušta opskrbu kroz Janaf Mađarske i Slovačke ruskom sirovom naftom.
Prema tumačenju MOL-a, pravo tržišnog natjecanja Europske unije kaže da je tvrtka koja ima monopol nad energetskom infrastrukturom u dominantnom položaju. Prema mišljenju MOL-a i Slovnafta, Janaf zloupotrebljava svoj dominantni položaj.
U svom pismu upućenom Europskoj komisiji, MOL i Slovnaft tvrde i da Janaf od 2022. godine naplaćuje tri do četiri puta veću cijenu od poštene tržišne cijene za transport, piše Hina.
Janaf je na to odgovorio da pruža usluge transporta sirove nafte svim korisnicima pod jednakim uvjetima. U svom priopćenju Janaf ističe da opskrba Slovačke i Mađarske sirovom naftom nije ugrožena, što je sama MOL Grupa dokazala organiziravši dolazak osam tankera s neruskom naftom na Terminal Omišalj u tekućem razdoblju.
“Iz navoda MOL Grupe razvidno je da se ne radi o pitanju energetske sigurnosti, nego o nastojanju da se zadrže komercijalne prednosti povezane s uvozom sankcionirane ruske nafte. Energetska sigurnost Hrvatske i Europske unije ne smije biti talac pojedinačnih interesa, osobito kada se opskrba neruskom naftom odvija uredno i u dovoljnim količinama”, poručuju iz Janafa.
Janaf dodaje da se pitanje prihvata pojedinih pošiljki ruske nafte razmatra isključivo u okviru važećih europskih i međunarodnih sankcija, uz konzultacije sa svim nadležnim i zainteresiranim stranama. Janaf će, kao i do sada, postupati u skladu s odlukama nadležnih tijela i osigurati uredno funkcioniranje sustava.
“Dogovor o cijenama transporta nafte dio je uobičajenog pregovaračkog postupka, pri čemu jedinična cijena ovisi o ugovorenim količinama – veće količine znače nižu cijenu. Ne postoji jedinstvena ‘tržišna cijena’ transporta nafte jer svaki naftovodni sustav posluje u specifičnim tehničkim, geografskim i tržišnim okolnostima. MOL i Slovnaft imaju vlastiti komercijalni interes, a podnošenje pritužbe Europskoj komisiji dio je njihovog pregovaračkog pritiska”, ističu iz Janafa.
Na pritužbu Komisiji MOL-a i Slovnafta reagiralo je i ministarstvo gospodarstva.
“Odluku MOL grupe i njezine slovačke podružnice Slovnafta o prijavi Jadranskog naftovoda (Janaf) Općoj upravi za tržišno natjecanje Europske komisije Republika Hrvatska ocjenjuje potezom koji pokazuje ozbiljnu nedosljednost prema partnerima i prijateljima u Hrvatskoj”, priopćeno je u srijedu iz Ministarstva gospodarstva.
To osobito, kako ističu iz Ministarstva, nakon što je Hrvatska tijekom energetske krize pokazala spremnost pomoći i osigurati stabilne opskrbne pravce za Mađarsku i Slovačku, kao što smo učinili već i s drugim energentima, naglašavaju iz Ministarstva.
“Hrvatska u upravljanju svojom energetskom infrastrukturom postupa u skladu s pravnim okvirom Europske unije, uključujući važeće sankcijske režime, kao i u skladu s OFAC regulativama koje uređuju međunarodne energetske tokove i financijske transakcije”, kažu u Ministarstvu gospodarstva.
