Predsjednica stranke Narodni front Jelena Trivić ovih je dana otkrila kako je Ministarstvu sigurnosti Bosne i Hercegovine podnijela zahtjev za izricanje mjera zabrane ulaska u BiH hrvatskom glazbeniku Marku Perkoviću Thompsonu.
Kako je objasnila ova političarka iz Republike Srpske razlog za podnošenje zahtjeva leži u promociji ustaštva i fašizma kojeg je primijetila na nedavnim Thompsonovim koncertima u Širokom Brijegu.
Shodno tome Trivić drži da rezolucije i deklaracije podnesene u Narodnoj skupštini RS-a o zabrani i promoviranju ustaštva imaju određenu težinu, no kako je istaknula one same po sebi neće zaustaviti Thompsona da ponovno održi koncert na području Federacije BiH.
Koncert sa spornim pokličem
”Bio bi to još jedan koncert na kojem će se opet čuti pokliči ‘Za dom spremni’ i vijoriti šahovnice iz doba NDH, ustaške tvorevine od čije ruke je stradalo više od milijun Srba, Židova, Roma i drugih koji su se protivili njihovoj politici rasnog, vjerskog i nacionalnog istrebljenja“, izjavila je Trivić dodajući kako najučinkovitijim rješenjem smatra zabranu ulaska u BiH za Marka Perkovića Thompsona za što prema njenoj teoriji Ministarstvo sigurnosti BiH ima osnovu na temelju Zakona o Strancima.
”Samo zabrana ulaska u BiH Marku Perkoviću Thompsonu može spriječiti da ponovno organizira koncerte u općinama i gradovima koji mu očigledno izdaju dozvole i ne vide ništa sporno u njegovim nastupima. Ministarstvo sigurnosti BiH ima puni pravni osnov da mu zabrani ulazak u Bosnu i Hercegovinu jer promovira ustaštvo te rasnu, vjersku i nacionalnu netrpeljivost“, zaključila je Trivić. Na njene je zaključke reagirala ondašnja Hrvatska stranka prava odbacivši zahtjev predsjednice Narodnog fronta.
”Takav zahtjev predstavlja vrhunac političkog licemjerja. Dok Trivić smeta hrvatski pjevač, na prostoru RS-a godinama se nesmetano održavaju skupovi na kojima se veliča četnički pokret, nose četničke uniforme i otvoreno promovira ideologija koja je tokom posljednjih ratova donijela razaranje, zločine i progone nad Hrvatima i Bošnjacima”, poručili su pravaši.
Ne smetaju joj Vučić i Vulin
Podsjetili su da Trivić nikada nije zatražila zabranu ulaska u BiH za Aleksandra Vučića i Aleksandra Vulina, odnosno za srpske političare koji su 90-ih godina predstavljali velikosrpsku politiku koja je rezultirala agresijom kako na BiH tako i na Republiku Hrvatsku, a koji ujedno i danas negiraju presuđeni genocid u Srebrenici.
”Posebno je apsurdno što je Trivić sporan i sam izraz spremnosti da neko brani svoj dom. Upravo su tu spremnost tokom posljednjeg rata pokazale hiljade Hrvata i Bošnjaka koji su branili svoje porodice, svoje domove i svoju zemlju od velikosrpske agresije koja je dolazila iz Srbije”, kažu u HSP-u. Podsjećaju kako agresori nisu dolazili braniti svoje domove već osvajati tuđe teritorije provodeći zločine s ciljem etničkog čišćenja i stvaranja etnički homogenih prostora.
”Ideologija koja je dovela do takve politike nažalost ni danas nije nestala, jer i dalje postoje političari i strukture koje relativiziraju ili otvoreno negiraju presuđene ratne zločine i genocid”, stoji u HSP-ovom priopćenju koje potpisuje predsjednik stranke Nikola Raguž koji smatra da su pokušaji ovog tipa ujedno i politički obračun s hrvatskom kulturom i identitetom neprihvatljivi.
Sloboda izražavanja
”Sloboda izražavanja i kulturnog djelovanja mora vrijediti jednako za sve, a Bosna i Hercegovina može imati stabilnu budućnost samo ako se jednako osude sve totalitarne i zločinačke ideologije – bez dvostrukih kriterija i političkog licemjerja”, zaključili su u HSP-u referirajući se na zahtjev političarke Trivić koja posljednjih godina u susjednoj BiH često privlači pažnju. O ovoj relativno mladoj političarki ne zna se previše. U službenoj biografiji stoji kako je rođena 1983. u Banja Luci gdje je diplomirala ekonomiju.
Magistrirala je na Sveučilištu u Bologni, a doktorirala je na beogradskom Ekonomskom fakultetu. Političkim vodama zaplivala je kao izvanredna profesorica na Ekonomskom fakultetu u Banja Luci koja je djelovala i kao zastupnica Partije demokratskog progresa, stranke koja slovi za desnu oporbu Dodikovom Savezu neovisnih socijaldemokrata koji se nominalno definira kao stranka centra. Na bosanskohercegovačkoj političkoj sceni Trivić je pažnju privukla prije par godina žestokim kritikama na račun Dodikove vladavine nakon čega se kandidirala za predsjednicu Republike Srpske pri čemu je Dodika nazivala hrvatskim agentom naglašavajući njegovu bliskost s hrvatskim predsjednikom Zoranom Milanovićem.
Pobjedu je proglasila nakon svega dvije trećine prebrojanih glasova, no na koncu od te pobjede nije bilo ništa iako je 2018. kada je izabrana za zastupnicu u Narodnoj skupštini RS-a pokazivala veliki potencijal.
Mijenjanje stranaka
Umjesto potencijala Trivić je svojim sugrađanima prezentirala političke transformacije pa je tako i završila u aktualnoj stranci iako je karijeru započela u Partiji demokratskog progresa. Ova majka dvoje djece koja je aktivna i na društvenim mrežama prema tvrdnjama upućenih evoluirala je u relevantnu političarku koju odlikuje čvrsta retorika i žestoko protivljenje koaliciji s vladajućim SNSD-om. Nedavno je Trivić proglašena Političkom CD ličnošću 2025. godine što dio njenih simpatizera smatra potvrdom ustrajnosti i prepoznatljivosti na razini cijele Bosne i Hercegovine.
U vrijeme kada se odlučila osnovati Narodni front analitičar Stefan Balagić ukazivao je na rizik mogućeg daljnjeg rasipanja opozicijskih glasova, ali se isto tako zaključivalo da Trivić nastoji privući nezadovoljnike iz različitih stranaka uključujući i one iz vladajuće strukture. Svemu tome unatoč Narodni front pod njenom palicom puca na ključne pozicije uključujući i onu premijersku. Sve te ambicije teško mogu proći bez kritika pa tako i dio bosankohercegovačkih kritičara podsjeća na njene čvrste nacionalne stavove i negiranje genocida u Srebrenici kao i na kritičan stav prema hrvatskom interesu u Bosni i Hercegovini.
Takva se stajališta u dijelu javnosti doživljavaju kao prepreka za širi i za BIH nužan demokratski konsenzus. Kritičari su joj također zamjerali povijesni revizionizam, a posebne kritike dobila je zbog javnih pohvala Draži Mihailoviću što također predstavlja prepreku za multietnički dijalog unutar BiH.
Na meti kritika
Trivić se također po osnivanju vlastite stranke našla na meti kritika bivših stranačkih kolega pa su je opozicionari poput banjalučkog gradonačelnika Draška Stanivukovića optuživali da je oformila stranku preotimanjem skoro svih kadrova iz SDS-a i PDS-a umjesto da se fokusirala na stvaranje nove baze glasača.
Spočitavalo joj se i to da je njeno djelovanje motivirano osobnim sukobima kao što je to onaj sa Stanivukovićem prije nego jasnom ideologijom što unosi razdor u redove opozicije. Te kritike nisu previše dotakle Visokog predstavnika Christiana Schmidta koji je s Trivić održao sastanak nakon kojeg su je njeni protivnici optužili za nedosljednost i priznanje legitimiteta osobi koju ne priznaju institucije RS-a.
Često se ovu ekonomisticu optužuje i da je populistica bez manjka konkretnog programa tvrdeći kako je sva njena politika svedena samo na kritiku Dodika bez da pri tome nudi realna ekonomska rješenja koja bi mogla funkcionirati u složenom BiH sustavu.
