Sud Bosne i Hercegovine 4. ožujka 2026. godine donio je i javno objavio prvostupanjsku presudu u predmetu Semko Ćosatović i drugi, kojom je pet optuženika proglašeno krivim za kazneno djelo pranje novca.
Presudom su Semko Ćosatović, Elvedin Maslo, Samir Ičanović, Haris Hećo i Aleksandar Batić proglašeni krivim za kazneno djelo pranja novca iz članka 209. stavka 3. u vezi sa stavkom 1. Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine, u vezi s člankom 29. KZ-a BiH. Optuženi Elvedin Maslo proglašen je krivim po istom članku u vezi s člancima 29., 31. i 54. KZ-a BiH.
Sud je svim optuženicima izrekao kaznu zatvora u trajanju od po jedne godine.
Prema presudi, u razdoblju od travnja 2021. do veljače 2023. godine Elvin Omanović, koji je pravomoćno osuđen u Republici Sloveniji, organizirao je fiktivno poslovanje slovenskih tvrtki Aktiva skupina d.o.o. Ljubljana i Acolav d.o.o. Ljubljana s tvrtkom Xtrm d.o.o.
U toj shemi Semko Ćosatović preuzeo je vlasništvo i zastupanje nad tvrtkom Xtrm d.o.o., otvorio predstavništvo u Bosni i Hercegovini te transakcijske račune u bankama. Putem tih računa primana su novčana sredstva koja su formalno bila uplaćivana za navodno izvršene usluge i radove.
Ćosatović je, prema presudi, potpisivao ugovore i naloge za konverziju novca, koje je potom predavao Kenanu Berberoviću. Berberović je kao zaposlenik Sparkasse banke d.d. Sarajevo provjeravao stanje računa i informacije o uplatama, nakon čega su pokretane konverzije i prebacivanje dijela sredstava na račun predstavništva tvrtke Xtrm d.o.o., a dijela na osobni račun Elvina Omanovića.
Omanović je potom novac podizao na bankomatima u Sloveniji i predavao ga predstavnicima slovenskih tvrtki, dok je dio sredstava zadržavao kao proviziju za obavljene transakcije.
Sud je utvrdio i da je Elvedin Maslo djelovao kao posrednik u Bosni i Hercegovini. On je, prema presudi, pomagao pri otvaranju predstavništva tvrtke u BiH te je putem Western Uniona primao novac iz Slovenije, koji je potom prema uputama raspoređivao Semku Ćosatoviću, računovodstvu i drugim osobama.
U presudi se navodi i da je Omanović ranije angažirao bh. državljane Elvedina Maslu, Samira Ičanovića, Harisa Heću i Aleksandra Batića da na svoje ime preuzmu vlasništvo i zastupništvo tvrtki u Sloveniji te otvore njihova predstavništva u Bosni i Hercegovini, nakon čega su otvarani računi u bh. bankama radi prikrivanja porijekla novčanih sredstava i stjecanja protupravne imovinske koristi.
Sud je, s druge strane, na temelju članka 284. točke c) Zakona o kaznenom postupku BiH oslobodio optužbe Kenana Berberovića za kazneno djelo organiziranog kriminala u vezi s pranjem novca.
Berberović je bio optužen da je kao zaposlenik Sparkasse banke u Zenici, izvan svojih ovlasti, pomagao u realizaciji transakcija, savjetovao o bankarskom poslovanju te sudjelovao u konverzijama i podizanju gotovine za Elvina Omanovića. Sud je zaključio da nije dokazano da je bio pripadnik organizirane skupine niti da je svjesno sudjelovao u kaznenim djelima.
