Novo istraživanje javnog mnijenja pokazuje kako su aktualne političke teme posljednjih tjedana ponovno utjecale na raspoloženje birača u Hrvatskoj. I dok su prošlog mjeseca pojedini događaji snažno potaknuli rast podrške određenim političkim opcijama, dio tog učinka sada se postupno smanjuje. Ipak, politička scena ostaje izrazito podijeljena, a raspoloženje građana prema smjeru kretanja države ponovno je postalo pesimističnije.
U suradnji s agencijom Promocija plus, RTL je objavio novi CRO Demoskop za ožujak koji otkriva kako su na rejting stranaka i političara utjecali politički sukobi, “slučaj Dabro“, ali i međunarodna zbivanja poput eskalacije rata na Bliskom istoku.
Nakon prošlomjesečnog rasta podrške dvjema političkim opcijama, HDZ-u i Možemo!, povezanog s političkim raspravama oko dočeka hrvatskih rukometaša i polemikama vezanim uz pjevača Marka Perkovića Thompsona, u ožujku je zabilježeno djelomično slabljenje tog učinka. Sličan fenomen bio je vidljiv i prošlog ljeta uoči velikog Thompsonova koncerta u Zagrebu.
Taj takozvani “MPT efekt” karakterizira jačanje političkih podjela u društvu, a od takve polarizacije najviše profitiraju upravo HDZ i Možemo!, dok ostale političke stranke ostaju u stagnaciji ili bilježe pad podrške. Osim na rejting stranaka, ovaj fenomen utječe i na percepciju rada Vlade, izbor najpozitivnijih političara te opći društveni optimizam.
HDZ i dalje uvjerljivo prvi
Prema ožujskom mjerenju preferencija birača, HDZ je i dalje uvjerljivo na vrhu s podrškom od 29,7 posto ispitanika, što je blagi pad u odnosu na veljaču kada je iznosila 30,6 posto. Na drugom mjestu nalazi se Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP) s 22,6 posto podrške, također nešto manje nego mjesec ranije kada je imao 23,1 posto, dok treće mjesto drži platforma Možemo! s potporom od 12,3 posto, što predstavlja pad u odnosu na prošlomjesečnih 13,3 posto.
Na četvrtom mjestu nalazi se Most s 6,2 posto podrške, dok je na petom mjestu Nezavisna lista Marije Selak Raspudić s 2,6 posto. Domovinski pokret bilježi 2,4 posto podrške, što predstavlja blagi rast u odnosu na veljaču. Ukupno gledano, oko tri četvrtine birača svoj glas daje jednoj od navedenih stranaka, pri čemu najveći dio otpada na HDZ i SDP koji zajedno okupljaju 52,3 posto biračkog tijela.
Dobitnici mjeseca su Most, koji je porastao za 0,8 postotnih bodova, Domovinski pokret s rastom od 0,7 postotnih bodova te Nezavisna lista Marije Selak Raspudić koja bilježi rast od 0,2 postotna boda. S druge strane, slabiji rezultat nego u veljači zabilježile su Možemo! (-1,0 postotni bod), HDZ (-0,9 postotnih bodova) i SDP (-0,5 postotnih bodova).
Manje stranke ispod 1,5 posto
Ostale političke stranke pojedinačno bilježe podršku manju od 1,5 posto. Na vrhu te skupine nalaze se Istarski demokratski sabor i Domino s po 1,1 posto podrške. Slijede Centar i Pravo i pravda s po 1 posto.
U skupini stranaka s podrškom manjom od 1 posto nalaze se Nezavisna platforma Sjever (0,9 posto), Hrvatski suverenisti i Hrvatska seljačka stranka (po 0,7 posto), Hrvatska socijalno-liberalna stranka i Hrvatska narodna stranka (po 0,6 posto), Hrvatska stranka umirovljenika (0,5 posto) te Fokus s 0,3 posto podrške. Neodlučnih birača u ovom je mjerenju 14,2 posto, što je porast u odnosu na veljaču kada ih je bilo 13,1 posto.
U odnosu na ožujak prošle godine tri vodeće stranke bilježe rast podrške. HDZ je porastao za 3,6 postotnih bodova, Možemo! za 2,0 postotna boda, dok Domovinski pokret bilježi blagi rast od 0,13 postotnih bodova. S druge strane, SDP je u minusu od 3,7 postotnih bodova, Most je pao za 0,6 bodova, a Domino za 0,8 bodova.
Milanović najpozitivniji, a Plenković najnegativniji
Na ljestvici najpozitivnijih političara ponovno je na prvom mjestu predsjednik Republike Zoran Milanović s podrškom od 26,7 posto ispitanika, što je rast u odnosu na veljaču kada je imao 23,6 posto. Drugo mjesto zauzima premijer Andrej Plenković s 15,9 posto podrške, dok je treći zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević s 5,7 posto. Četvrto mjesto drži Marija Selak Raspudić s 2,6 posto, a slijedi je Ivana Kekin s 2,4 posto.
Na listi se još nalaze Ivan Anušić (1,8 posto), Dalija Orešković (1,7 posto), Sandra Benčić (1,5 posto), Marin Miletić (1,3 posto) i Siniša Hajdaš Dončić (1,0 posto). Više od petine ispitanika smatra da nitko od političara ne zaslužuje titulu najpozitivnijeg.
Na ljestvici najnegativnijih političara i dalje uvjerljivo vodi premijer Andrej Plenković s 36,6 posto izbora. Na drugo mjesto vratio se predsjednik Milanović s 9,1 posto, dok je treći zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević s 8,4 posto.
Na visoko četvrto mjesto prvi put se probio Josip Dabro s 6,6 posto, nakon što je prije mjesec dana imao tek 0,1 posto. Peto mjesto dijele Dalija Orešković i Ivana Kekin s po 2,6 posto, a slijede Ivan Penava (2,3 posto) i Milorad Pupovac (2,2 posto). Među deset najnegativnijih političara još su Sandra Benčić i Hajdaš Dončić. Devet posto ispitanika smatra da su negativni svi političari.
Pesimizam ponovno raste
Kada je riječ o percepciji smjera u kojem se Hrvatska kreće, samo 20,1 posto građana smatra da zemlja ide u dobrom smjeru, što je pad u odnosu na veljaču kada je taj udio iznosio 22,2 posto. S druge strane, čak 70,6 posto građana smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru, dok 9,3 posto ispitanika ne zna procijeniti situaciju.
Društveni optimizam najizraženiji je među biračima HDZ-a, gdje 50,8 posto smatra da država ide u dobrom smjeru. Kod birača Domovinskog pokreta taj udio iznosi 15,5 posto, dok je među biračima oporbenih stranaka znatno niži.
Predsjednik Milanović za svoj je rad dobio prosječnu ocjenu 3,17, nešto više nego u veljači kada je iznosila 3,15. Najvišu ocjenu dobio je među biračima SDP-a (3,94), dok su ga birači HDZ-a ocijenili znatno niže – s 2,61. Hrvatski sabor dobio je prosječnu ocjenu 2,17, dok je Vlada RH dobila 2,36, što je također nešto niže nego u prethodnom mjerenju.
Podršku politici Vlade Andreja Plenkovića u dvadeset drugom mjesecu trećeg mandata izražava 28,3 posto ispitanika, što je pad u odnosu na veljaču kada je iznosila 30,8 posto.
Koje teme dominiraju?
Najvažnija tema proteklog mjeseca za građane bila je eskalacija sukoba na Bliskom istoku i američko-izraelski napad na Iran, koju je kao ključnu izdvojilo 54,7 posto ispitanika. Za ilustraciju doživljaja važnosti ovog rata, ova je tema nadvisila i rezultat jednog važnog događaja za našu zemlju, ulazak u Europsku uniju (kada je u srpnju 2013. godine ta tema bila izbor 54 posto ispitanika).
Druga najvažnija tema bio je “slučaj Josipa Dabre” i politička kriza koju je izazvao, s izborom od 11,5 posto. Treće mjesto zauzima inflacija, koja i dalje snažno pogađa hrvatske građane, s 9,4 posto izbora. Političke svađe oko dočeka rukometaša, Zagreb pokreće ustavnu tužbu bilježe izbor od 4,1 posto. Prosvjedi građana protiv gradnje mega farmi pilića u Sisku je izbor 3,1 posto građana. Obilježavanje četvrte godišnjice agresije Rusije na Ukrajinu i neuspjeh u mirovnim pregovorima je najvažnija tema za 2,6 posto građana.
Političke nesuglasice i razilaženja SAD-a i Europske unije oko brojnih tema bilježe izbor od 2,5 posto, a odmah s 2,3 posto slijedi još jedna stara tema (sukob predsjednika i premijera, ovaj put zbog posjete ministra obrane Izraelu u vezi kupovine vojne opreme za HV. Sve su ostale teme i događaji zabilježili izbor manji od 2 posto.
Istraživanje je provedeno od 2. do 4. ožujka na uzorku od 1000 ispitanika. Maksimalna greška uzorka je ± 3,04 posto uz razinu pouzdanosti od 95 posto.
