Dok na evidencijama službi za zapošljavanje mjesecima ili godinama posao čekaju ekonomski i strojarski tehničari, maturanti gimnazije, medicinske sestre te poljoprivredni, tekstilni i kemijski tehničari, tržište rada u Federaciji BiH i dalje bilježi nedostatak brojnih zanatskih i uslužnih zanimanja. Među najtraženijima su prodavači, vozači kamiona, konobari, bravari, skladištari, kuhari, zavarivači i stolari.
Što traže poslodavci
Kada je riječ o visokoj stručnoj spremi, poslodavcima najviše nedostaje informatičara, programera i inženjera elektrotehnike. Pokazuju to nedavno objavljeni podaci Federalnog zavoda za zapošljavanje, piše Večernji list BiH.
Federalni zavod redovito provodi istraživanja o stanju na tržištu rada u sklopu kojih anketira poslodavce. U istraživanju za 2025. i 2026. godinu sudjelovalo je oko 1.300 poslodavaca, a rezultati služe kao smjernice pri izradi programa zapošljavanja.
Prema riječima direktorice Federalnog zavoda za zapošljavanje Helene Lončar, od 1.300 anketiranih poslodavaca njih 822 izjavilo je da im je potrebna radna snaga, ukupno više od 6.000 radnika, što je oko 7,5 posto više nego prethodne godine.
Najveća potražnja zabilježena je u prerađivačkoj industriji, trgovini, građevinarstvu i ugostiteljstvu. Oko 65 posto potrebnih radnika čine kvalificirani radnici, dok je oko 20 posto onih sa srednjom stručnom spremom.
Zbog nedostatka radne snage na domaćem tržištu rada poslodavci sve češće zapošljavaju radnike iz inozemstva. Tijekom 2025. godine Zavod je dao suglasnost za izdavanje 2.700 radnih dozvola od ukupno planiranih 4.500, a interes za isti broj dozvola već je iskazan i za 2026. godinu.
Najbrojnija zanimanja među nezaposlenima
Agencija za rad i zapošljavanje BiH, kako bi informirala maturante o potrebama tržišta rada, prikupila je podatke zavoda i službi zapošljavanja o najtraženijim zanimanjima u zemlji.
Prema tim podacima, među nezaposlenim osobama s fakultetskim obrazovanjem najbrojnija su zanimanja ekonomist, pravnik, profesor razredne nastave, profesor engleskog jezika, kriminalist, politolog, novinar, socijalni radnik i inženjer poljoprivrede.
Među osobama sa srednjom stručnom spremom najviše je ekonomskih i strojarskih tehničara, maturanata gimnazije, medicinskih sestara te poljoprivrednih, tekstilnih i kemijskih tehničara.
Kod osoba sa završenom zanatskom školom najviše je prodavača, bravara, automehaničara, frizera, kuhara, konobara i krojača.
Deficitarna zanimanja
S druge strane, među najtraženijim zanimanjima za osobe s fakultetskom diplomom nalaze se pravnici, ekonomisti, inženjeri elektrotehnike, inženjeri sustava, programeri, IT developeri, farmaceuti, doktori stomatologije, doktori medicine specijalisti te građevinski inženjeri.
Kada je riječ o zanimanjima sa srednjom stručnom spremom, među najtraženijima su trgovci, komercijalisti, konobari, agenti u pozivnim centrima, tehničari mehatronike i medicinske sestre.
Podaci pokazuju značajan nesrazmjer između obrazovnog sustava i potreba tržišta rada. Dok se velik broj mladih školuje za zanimanja za koja već postoji višak radne snage, poslodavci istodobno imaju poteškoće pronaći radnike u tehničkim, zanatskim i IT zanimanjima.
Zbog toga stručnjaci upozoravaju da je potrebno snažnije povezati obrazovni sustav s potrebama gospodarstva kako bi se smanjio jaz između ponude i potražnje na tržištu rada te mladima olakšao ulazak u svijet rada.
