Kremlj je upozorio da „nam se približava kraj svijeta“. Glasnogovornik Kremlja, Dmitrij Peskov, kritizirao je ono što je nazvao “kolaps međunarodnog prava”. Ova zloslutna poruka za planet stigla je usred masovnih američkih i izraelskih napada na Iran, koje je Kremlj nazvao „savršenom olujom“.
Rusija izgleda nemoćno u pokušaju da pomogne Teheranu, osim možda u pružanju obavještajnih informacija o američkim i izraelskim vojnim pozicijama. Putinov glasnogovornik rekao je: „Bilo je gorih stvari u ljudskoj povijesti… ali tada nismo bili živi, pa nam se čini da nam se približava kraj svijeta.“ Usred rata na Bliskom istoku, Putin, koji je prije četiri godine napao Ukrajinu, vjeruje da „svi mi više nemamo ono što zovemo međunarodnim pravom“, rekao je Peskov.
„Iskreno, ni ne razumijem kako itko može pozivati druge da poštuju norme i principe međunarodnog prava. Ono više ne postoji. Nije vjerojatno da itko sada može formulirati koje je pravo zamijenilo međunarodno pravo… Nitko ne može dati jasnu definiciju“, rekao je Peskov, a prenosi Daily Mail. „Stoga je Putin u pravu. Na pozadini ove savršene oluje koja je sada počela, trebamo se usredotočiti na sebe, svoje interese i svoj potencijal. Gdje toga nedostaje, moramo to izgraditi, pažljivo razmišljati i ostati fokusirani”, zaključuje.
Ogroman skok cijena nafte, održavaju se krizni sastanci
Rat na Bliskom istoku izazvao je ogroman skok cijena nafte, budući da je cijena barela narasla iznad 100 dolara po prvi put nakon niza godina. Za danas je sazvan hitni sastanak G7, na kojem će se raspravljati o mogućnostima ublažavanja krize, uključujući oslobađanje rezervi nafte koje se drže za krizne situacije poput ove. Glavni problem je gotovo potpuno zatvaranje Hormuškog tjesnaca, kroz koji prolazi oko petina svjetske nafte, što znači da nad kratkoročnom opskrbom visi velika neizvjesnost. Iranska Revolucionarna garda prijetila je zapaliti bilo koji zapadni tanker koji pokuša proći kroz tjesnac, a stotine brodova natovarenih naftom i ukapljenim prirodnim plinom nakupilo se na oba njegova kraja.
Po prvi put od izbijanja rata, učinak ove poremećene opskrbe jasno se osjetio na tržištima, kada je cijena barela Brent sirove nafte skočila gotovo 24 posto. Cijena je porasla 10 posto za samo jednu minutu, a za još 10 posto u 15 minuta, dosegnuvši više od 100 dolara po prvi put od ranih dana invazije Rusije na Ukrajinu 2022. Cijene benzina na pumpama također će vjerojatno skočiti kako se veći trošak prenese na potrošače.
Zbog situacije na Bliskom istoku i rata u Iranu, koja utječe i na tržište naftnih derivata, Vlada RH će održati izvanrednu sjednicu na kojoj će ponovno ograničiti cijene goriva na benzinskim crpkama izmjenom dvije uredbe – o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata te o visini trošarine na energente i električnu energiju. Bez državne intervencije, a prema izračunu Agencije za ugljikovodike, cijena litre dizela u utorak bi bila veća za 24 centa, a benzina za devet centi. To bi značilo da bi prosječni spremnik dizela od 50 litara mogao poskupjeti za čak 12 eura, a benzina za četiri i pol.
