Umjetna inteligencija sve brže ulazi u poslovanje europskih tvrtki, ali pitanje koje se pritom najčešće postavlja je hoće li ona dugoročno pomoći zaposlenima ili ih zamijeniti. Dok izvješća iz Amerike upućuju na tisuće otpuštanja u tvrtkama poput Amazona i Targeta, postoje i tvrdnje da bi nova tehnologija mogla otvoriti i nova radna mjesta.
Analiza Europske središnje banke pokušala je otkriti što se događa u Europi te odgovoriti kako uporaba umjetne inteligencije utječe na zapošljavanje u europskim poduzećima.
Ne ulažu, ali koriste
Autori analize Laura Lebastard i David Sondermann koristili su podatke iz ankete Europske središnje banke o pristupu financiranju poduzeća (SAFE), provedene tijekom 2025. na uzorku od oko pet tisuća tvrtki. Cilj je bio usporediti obrasce zapošljavanja u poduzećima koja koriste AI s onima koja je ne koriste te vidjeti mijenjaju li tvrtke zbog te tehnologije svoje odluke o zapošljavanju ili otpuštanju radnika.
Rezultati pokazuju da je umjetna inteligencija već široko rasprostranjena u europskome poslovnom sektoru. Čak dvije trećine anketiranih tvrtki navelo je da njihovi zaposlenici koriste neki oblik umjetne inteligencije u svakodnevnom radu. Razlike su pritom velike, ovisno o veličini poduzeća. U velikim tvrtkama, s više od 250 zaposlenih, umjetnu inteligenciju koristi gotovo 90 posto poduzeća, dok je u najmanjim tvrtkama, s manje od deset zaposlenih, taj udio oko 60 posto.
Zanimljivo je, međutim, da korištenje umjetne inteligencije ne znači nužno i ozbiljna ulaganja u tu tehnologiju. Samo oko četvrtine europskih tvrtki izravno investira u razvoj ili implementaciju sustava umjetne inteligencije. Razlog je prilično jednostavan: brojni alati temeljeni na umjetnoj inteligenciji danas su lako dostupni putem interneta pa ih poduzeća mogu koristiti bez velikih ulaganja u vlastitu infrastrukturu.
Ključno je pitanje, međutim, utječe li takva tehnologija na broj zaposlenih. Kada se usporede tvrtke koje koriste umjetnu inteligenciju s onima koje to ne čine, istraživanje ne pronalazi znatnije razlike u stvaranju ili ukidanju radnih mjesta. Drugim riječima, sama činjenica da poduzeće koristi umjetnu inteligenciju zasad ne znači da će zapošljavati manje ljudi. Slika se donekle mijenja kada se promatra intenzitet korištenja tehnologije.
Važnu ulogu pritom ima i način na koji se tehnologija koristi. Tvrtke koje umjetnu inteligenciju primjenjuju za razvoj i inovacije češće zapošljavaju nove radnike jer takve aktivnosti obično potiču rast poslovanja. Suprotno tomu, poduzeća koja umjetnu inteligenciju koriste ponajprije kako bi smanjila troškove rada češće bilježe negativne učinke na zapošljavanje i veći broj otpuštanja. Ipak, takav pristup zasad je relativno rijedak: samo oko 15 posto tvrtki navodi smanjenje troškova rada kao glavni razlog uvođenja umjetne inteligencije.
Autori su analizirali i planove zapošljavanja za sljedeću godinu. U cjelini gledano, tvrtke koje koriste umjetnu inteligenciju ne planiraju veće promjene u zapošljavanju od onih koje je ne koriste. No, poduzeća koja namjeravaju dodatno ulagati u AI pokazuju nešto optimističnija očekivanja i češće planiraju povećati broj zaposlenih.
Promjene u duljem roku?
To upućuje na zaključak da uvođenje umjetne inteligencije u kratkom roku vjerojatno neće dovesti do naglog pada zaposlenosti. Ipak, u duljem bi se razdoblju ta slika mogla promijeniti. Neka istraživanja, primjerice studije njemačkog instituta IFO, pokazuju da dio tvrtki očekuje smanjenje broja radnih mjesta zbog umjetne inteligencije u razdoblju od pet godina.
Nevezano za ovo istraživanje, činjenica je da su velike tehnološke kompanije koje najagresivnije automatiziraju procese, poput Amazona, Googlea ili Microsofta, koncentrirane u Sjedinjenim Državama. Europsko gospodarstvo ima veći udio industrije, proizvodnje i tradicionalnih usluga, pa je automatizacija složenija i sporija. Medijska je industrija obično slabije zastupljena u ovakvim istraživanjima. U Europi većinu gospodarstva čine mala i srednja poduzeća, koja umjetnu inteligenciju uvode postupnije i često je koriste samo kao pomoćni alat, dijelom i zbog manjka radne snage.
