Na poddionici autoceste Mostar jug – tunel Kvanj, tijekom zaštitnih arheoloških istraživanja otkriveno je više prapovijesnih kamenih gomila. Do sada je istraženo njih dvadeset, a preliminarni podaci upućuju na to da nalazi potječu iz mlađeg željeznog doba, odnosno iz razdoblja od 4. do 1. stoljeća prije Krista.
Pročelnik Studija arheologije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru doc. dr. sc. Tino Tomas ističe kako je riječ o istraživanjima koja se provode u skladu sa zakonom prije početka velikih infrastrukturnih projekata, kako bi se zaštitila arheološka baština.
“Osnovni cilj takvih istraživanja je detektirati, dokumentirati i sačuvati arheološka nalazišta i nalaze, spriječiti njihovo uništavanje bez prethodnog istraživanja i omogućiti nastavak planiranih infrastrukturnih radova”, kazao je Tomas.
Istraživanja provodi Studij arheologije Sveučilišta u Mostaru, a na terenu se sustavno prikupljaju podaci, identificiraju tragovi različitih arheoloških vrijednosti i kartiraju nalazišta u krajoliku.
Grobnice iz prapovijesti
Istraženi tumuli, odnosno kamene gomile, pripadaju nalazištima vezanim uz kult mrtvih te predstavljaju mjesta pojedinačnog ili višekratnog ukopa.
Preliminarna istraživanja pokazala su da se radi o skupnim grobnicama, najvjerojatnije bližih krvnih srodnika, odnosno članova iste obitelji.
Uz ostatke pokopanih osoba pronađeni su nakit, metalni dijelovi nošnje, oružje te keramičke posude izrađene na lončarskom kolu.
Tomas ističe da je riječ o razdoblju koje se u arheologiji često povezuje s osnivanjem grčkih kolonija na istočnoj obali Jadrana početkom 4. stoljeća prije Krista.
U pojedinim medijima pojavile su se tvrdnje da nalazi pripadaju narodu Daorsa, no Tomas upozorava da je za takav zaključak još prerano.
“Ovo otkriće možemo samo uvjetno povezati s Daorsima, nikako kategorički. Nalazi vremenski odgovaraju razdoblju njihova procvata, ali se obredi sahranjivanja razlikuju od onih koji su ranije istraženi u Daorsonu. Postavlja se pitanje je li riječ o istom narodu”, pojasnio je Tomas.
Veliki potencijal za turizam
Hercegovina obiluje arheološkim lokalitetima, no Tomas upozorava da često nedostaje institucionalni okvir i stručni kadar za njihovu sustavnu zaštitu i prezentaciju.
Prema njegovim riječima, kvalitetno valorizirana arheološka baština može imati značajan potencijal za razvoj turizma, ali naglašava da je riječ o osjetljivim i neobnovljivim resursima.
Problem ilegalnih iskapanja
Arheološka nalazišta u Bosni i Hercegovini često su izložena devastaciji, a vrijedni nalazi završavaju na ilegalnom tržištu.
Poseban problem predstavljaju ilegalna iskapanja uz pomoć detektora metala, pri čemu se nalazišta nepovratno oštećuju.
Takve aktivnosti uzrokuju trajni gubitak dijela kulturnog identiteta zemlje, upozorava Tomas.
