Rat u Ukrajini povećao je ovisnost Europe o uvozu oružja u posljednjih pet godina, ali je pomogao da se Europa pretvori u rastućeg proizvođača i izvoznika oružja, sugerira novo istraživanje.
Uvoz oružja u europske države više se nego utrostručio tijekom 2021.-2025., u usporedbi s prethodnim petogodišnjim razdobljem 2016.-2020., priopćio je u ponedjeljak Stockholmski međunarodni institut za istraživanje mira (SIPRI) u svom godišnjem izvješću o transferu oružja objavljenom danas.
Gotovo polovica tog oružja (48 posto) došla je iz Sjedinjenih Država, što sugerira da Europa još ne uspijeva u zajedničkoj ambiciji da postane autonomnija u pogledu oružja. Poljska i Ujedinjeno Kraljevstvo su najveći europski uvoznici oružja, navodi izvješće.
Rastuće europsko tržište
No, stvarna slika je ponešto drugačija kada se brojke rastumače. “Ukrajinski uvoz oružja u posljednjih pet godina činio je 43 posto ukupnog povećanja europskog uvoza”, rekla je Katarina Đokić, vodeća istraživačica SIPRI-ja, prenosi Al Jazeera.
Ta brojka mjeri samo izravan uvoz iz SAD-a u Ukrajinu, rekla je. Ne uključuje uvoz koji su u ime Ukrajine obavile druge europske države. Dakle, u stvarnosti su ukrajinske potrebe činile još veći udio europskog uvoza.
Ispod te glavne brojke o rastućem europskom uvozu krije se druga slika Europe. “Uzevši sve u obzir, izvoz oružja 27 sadašnjih država članica EU porastao je za 36 posto”, navodi se u izvješću SIPRI-ja. To je brža stopa rasta od 27 posto rasta izvoza oružja iz SAD-a u istom razdoblju ili rasta od 11 posto iz Kine.
Izvoz kombiniranog naoružanja Europske unije činio je 28 posto ukupnog svjetskog izvoza oružja u posljednjih pet godina. Tih 28 posto globalnog tržišta “četiri je puta veće od ruskog izvoznog obujma i pet puta veće od kineskog”.
Sveukupno, pet najvećih globalnih izvoznika oružja u razdoblju 2021. – 2025. su:
- Sjedinjene Američke Države — 42%
- Francuska — 9,8%
- Rusija — 6,8%
- Njemačka — 5,7%
- Kina — 5,6%
Njemačka prestigla Kinu i postala četvrti najveći izvoznik oružja
Tijekom razdoblja 2021. – 2025. Njemačka je bila četvrta među najvećim svjetskim izvoznicima oružja, nadmašivši Kinu. Prema studiji, udio Njemačke na globalnom tržištu oružja porastao je na 5,7%, dok je Kina činila 5,6%.
Glavni primatelji njemačkog oružja bili su Ukrajina, Egipat i Izrael. U međuvremenu, Kina pokazuje usporavanje izvoza oružja. Studija napominje da se Peking usredotočuje na opskrbu vlastitih oružanih snaga i postupno prelazi na potpuno domaću proizvodnju složenih sustava, piše Militarnyi.
Trenutno je jedan od glavnih izvoznih pravaca Njemačke u obrambenoj industriji teška oklopna vozila, topničko streljivo i sustavi protuzračne obrane.Tenkovi Leopard 2, pješačka borbena vozila KF41 Lynx i oklopni transporteri Boxer čine okosnicu europske flote oklopnih vozila.
Ruski izvoz naglo pao
Istodobno, Rusija, koja se smatra glavnom sigurnosnom prijetnjom Europi, zabilježila je pad udjela u izvozu oružja za 64 posto u posljednjih pet godina u usporedbi s prethodnih pet godina. “Njihov izvoz je dijelom opao zato što im očajnički treba ono što sami proizvode”, rekao je general Ben Hodges, bivši zapovjednik američkih snaga u Europi.
“Ali nitko ne želi kupiti rusku opremu jer se pokazalo da nije toliko dobra… njihova tehnologija je poražena ukrajinskom tehnologijom”, rekao je za Al Jazeeru.
Najveći ruski klijenti napuštaju rusko oružje, rekla je Đokić. “Kina je promovirala vlastitu obrambenu industriju i postala neovisna u proizvodnji oružja. Neko su vrijeme uvozili barem, na primjer, motore ruske proizvodnje za kineske zrakoplove. Sada imaju vlastiti dizajn, ne trebaju im baš”, rekla je. Ipak, postoje neke naznake da Rusija u zadnjih godinu dana proizvodi i dovoljno oružja za izvoz što se još ne vidi u cjelokupnim brojkama za zadnjih pet godina.
Hoće li američko oružje i dalje dominirati kod europske kupnje?
Europa ovisi o SAD-u iz više razloga, rekao je Đokić. Neki artikli, poput višecijevnih lansirnih raketnih sustava, ne proizvode se u Europi, napomenula je.
Zatim postoji želja za postizanjem najboljeg u klasi. “[Države] se odlučuju za nešto što doživljavaju kao superiornu tehnologiju, pa tako mnoge svjetske zračne snage žele imati [zrakoplove] F-35, iako neke od njih ne mogu iskoristiti sve mogućnosti koje time dobivaju“, rekla je Đokić. Drugi primjer je provjereni protubalistički raketni obrambeni sustav Patriot.
Ali možda je najveći razlog želja za jačanjem sigurnosnog partnerstva sa SAD-om, koji se doživljava kao najveći sigurnosni partner, “posebno u istočnom dijelu EU”, tvrdi. Na primjer, Poljska, koja tvrdi da gradi najveću europsku kopnenu vojsku, oprema svoje oružane snage gotovo isključivo američkim oružjem.
To se možda mijenja. Za razliku od prethodnih paketa pomoći EU-a, Bruxelles sada inzistira na tome da se Ukrajina treba okrenuti oružju koje može kupiti u Europi.
To je zato što je EU, nakon što su se SAD pod predsjednikom Donaldom Trumpom odmaknule od pružanja pomoći Ukrajini, postala najveći donator i podupiratelj Ukrajine, poslavši do danas 195 milijardi eura i glasajući za posuđivanje Ukrajini dodatnih 90 milijardi eura u sljedeće dvije godine. Sada žele se se velik dio tog novca vrati europskim vojnim tvrtkama.
Percepcija SAD-a kao sigurnosnog partnera također će vjerojatno patiti, rekao je Hodges. “Transatlantski odnos je još uvijek tu, ali nije isti i vjerojatno nikada neće biti ist”, rekao je. “Europljani shvaćaju da moraju postajati sve manje ovisni o SAD-u”.
Europski izvoz će vjerojatno nastaviti uzimati sve veći dio globalnog kolača
“S obzirom na ruski rat u Ukrajini, borbe na Bliskom istoku, opasnosti neće nestati. Stoga većina europskih zemalja ima trezveniji, realističniji pogled na prijetnje i potrebu za jačim sposobnostima odvraćanja, posebno ako osjete da SAD nisu toliko prisutne, sposobne ili pouzdane kao što su bile”, rekao je Hodges.
“Nastavit ćete vidjeti rast, a investitori su sada spremniji ulagati u obranu – mirovinski fondovi, osiguravajuća društva – koji su tradicionalno izbjegavali obrambene tvrtke”, objašnjava.
Europa je uložila 150 milijardi eura u Sigurnosnu akciju za Europu (SAFE), program jeftinih kredita koji se daje državama članicama koje kupuju oružje od drugih država članica. Više od 113 milijardi eura od toga dodijeljeno je državama članicama.
Nijedna od ovih promjena u potrošnji i percepciji još se ne odražava u SIPRI-jevim brojkama za prošlih pet godina. “Ono čemu sada svjedočimo su nove narudžbe za europske sustave naoružanja, posebno za sustave protuzračne obrane Aristide iz Njemačke ili haubice Cesar iz Francuske, gdje se može vidjeti da ovakva podrška putem Europske unije igra ulogu u promicanju nabave unutar EU”, rekla je Đokić.
Njemačka vojna industrija se budi iz sna dugog nekoliko desetljeća: Inovacije kao iz SF-a
