Hercegovačko-neretvanska županija nalazi se među područjima s najvećim brojem požara u Federaciji Bosne i Hercegovine, pokazuje najnoviji Izvještaj revizije učinka o zaštiti od požara i vatrogastvu koji je objavio Ured za reviziju institucija Federacije BiH.
Revizija je obuhvatila rad federalnih, kantonalnih i lokalnih institucija, uključujući službe civilne zaštite u Mostaru i Ljubuškom, a analizirano je razdoblje od 2022. do 2024. godine uz dostupne podatke za 2025.
Prema podacima iz izvješća, vatrogasne jedinice u Federaciji BiH u razdoblju od 2022. do travnja 2025. godine intervenirale su ukupno 24.760 puta, a više od 85 posto intervencija odnosilo se na gašenje požara. Posebno se izdvaja Hercegovačko-neretvanska županija u kojoj je zabilježen 5.741 požar, što je jedan od najvećih brojeva u Federaciji.
RU Zastita Od Pozara i Vatrogastvo by Uredništvo hercegovina info
Požari su, upozorava revizija, među najrazornijim nesrećama jer se šire vrlo brzo i u kratkom vremenu mogu uzrokovati velike materijalne i ekološke štete, osobito u područjima s dugim sušnim razdobljima kakva su česta u Hercegovini.
Revizori su u analizi obuhvatili i službe civilne zaštite nekoliko gradova, među kojima su Mostar i Ljubuški, kako bi procijenili jesu li osigurani uvjeti za učinkovitu zaštitu od požara, uključujući planiranje, broj vatrogasaca i tehničku opremljenost profesionalnih vatrogasnih jedinica.
Jedan od ključnih nalaza odnosi se na opremljenost vatrogasnih postrojbi. Izvješće pokazuje da je prosječna starost vatrogasnih vozila u Federaciji BiH oko 24 godine, dok pojedina vozila imaju više od 40 pa čak i 60 godina. Takva oprema, upozoravaju revizori, izravno utječe na učinkovitost intervencija i sigurnost vatrogasaca.
Izvješće također ukazuje na ozbiljne slabosti u sustavu planiranja i koordinacije. U mnogim institucijama procjene ugroženosti od požara i planovi zaštite nisu redovito ažurirani, a dio dokumenata star je i više od deset godina. Revizori navode i da koordinacija između različitih razina vlasti nije dovoljno razvijena, što dodatno otežava organizaciju sustava zaštite od požara.
Problem predstavlja i nedostatak vatrogasaca. U šest analiziranih profesionalnih vatrogasnih jedinica sistematizirana su 492 radna mjesta, dok je zaposleno 409 vatrogasaca, što znači da nedostaje oko 17 posto potrebnog kadra.
Ipak, u nekim sredinama stanje je povoljnije. Prema međunarodnim smjernicama, jedan vatrogasac trebao bi biti angažiran na tisuću stanovnika, a taj standard u analiziranom uzorku zadovoljavaju Mostar, Ljubuški i Travnik uz podršku dobrovoljnih vatrogasnih društava.
Revizija upozorava i na nedostatak inspekcijskog nadzora u području zaštite od požara. Od šest analiziranih kantonalnih uprava civilne zaštite samo Kanton Sarajevo ima zaposlenog inspektora za vatrogastvo i zaštitu od požara, dok je na federalnoj razini ta pozicija prazna od kolovoza 2025. godine.
Bez sustavnog nadzora, upozorava se u izvješću, brojni propusti u planiranju i opremanju vatrogasnih jedinica ostaju neotkriveni i neotklonjeni.
Podaci o šumskim požarima dodatno potvrđuju razmjere problema. Prema europskom sustavu za praćenje šumskih požara, od 2006. do 2024. godine u Bosni i Hercegovini je u 1027 požara izgorjelo više od 4.400 četvornih kilometara šuma.
Stručnjaci upozoravaju da bi zbog klimatskih promjena, dugotrajnih sušnih razdoblja i nedovoljno razvijenog sustava prevencije broj požara u narednim godinama mogao dodatno rasti.
