Već smo u više navrata pisali kako se pokrenuti američko-izraelski rat protiv Irana 28. veljače ove godine ne odvija prema prvotno zamišljenom scenariju.
Ono što je sigurno, Washington ni u snu nije vjerovao da će se gotovo sve američke baze u bliskoistočnoj regiji naći pod snažnim udarom iranskih raketa i dronova i da će pritom pretrpjeti velike štete – što nikada u povijesti nije zabilježeno. Plan je podrazumijevao da će se likvidacijom ajatolaha Alija Hameneija i još 50-ak visokih političkih i vojnih dužnosnika zemlje prvog dana rata, jednim jedinim zračnim udarom, stvari brzo početi kretati u željenom smjeru: prema potpunoj obezglavljenosti i destabilizaciji zemlje i posljedičnom padu teokratskog režima u Teheranu.
Ne samo što se to nije dogodilo, već je Iran uzvratio brzom konsolidacijom vlasti i relativno brzo postignutim konsenzusom oko izbora novog ajatolaha Mojtabe Hameneija (sina ubijenog Alija), dok je još ranije odgovorio i zatvaranjem Hormuškog tjesnaca što je izazvalo pravi tankerski kaos u Perzijskom zaljevu i nagli porast cijena nafte u svijetu.
Upravo se na ovo posljednje odnosi i najnoviji tekst The New York Timesa koji najbolje potvrđuje i sve uvodno rečeno.
Novi val napada na Izrael i zemlje Zaljeva
Velika greška
Bijela kuća nije vjerovala da će Iran pokrenuti veliki uzvratni ekonomski rat blokiranjem Hormuškog tjesnaca – piše američki medij i navodi kako su pojedini vojni savjetnici upozoravali čak i prije rata da bi Iran mogao pokrenuti agresivnu kampanju odmazde i američko-izraelski napad doživjeti kao egzistencijalnu prijetnju. Međutim, drugi savjetnici ostali su uvjereni da će atentat na najviše iransko vodstvo dovesti do pragmatičnijih vođa koji bi mogli završiti rat.
Kada je informiran o rizicima rasta cijena nafte u slučaju rata, Donald Trump je priznao tu mogućnost, ali ju je umanjio, nazvavši je kratkoročnom brigom koja ne bi trebala zasjeniti misiju rušenja iranskog režima. Naložio je ministrima energetike i financija da razviju planove za suočavanje s potencijalnim porastom cijena.
Sada se administracija bori pronaći načine za sprječavanje ekonomske krize koja je dovela do viših cijena benzina za Amerikance.
Nakon što su dužnosnici Trumpove administracije u utorak održali zatvoreni brifing za zastupnike, demokratski senator iz Connecticuta Christopher Murphy rekao je na društvenim mrežama da administracija nema plan za Hormuški tjesnac i “ne zna kako ga sigurno ponovno otvoriti”.
Velika analiza Zorana Metera: Putinova katastrofalna procjena; može li Trump ponoviti njegovu grešku?
Jača pesimizam
Unutar administracije, neki dužnosnici počinju izražavati pesimizam zbog nedostatka jasne strategije za okončanje rata. Međutim, paze da to ne izraze izravno predsjedniku, koji je više puta proglasio vojnu operaciju potpunim uspjehom.
Međutim, čini se da su državni tajnik Marco Rubio i ministar rata Pete Hegseth zasad koordinirali svoje poruke, fokusirajući se na tri odvojena cilja, koja su počeli iznositi u javnim istupima u ponedjeljak i utorak: uništavanje sposobnosti režima za lansiranje projektila, uništavanjem samih projektila i lansera; uništavanje tvornica koje proizvode te projektile; i uništavanje iranske mornarice. Ovo bi moglo biti priprema terena za Trumpa da što prije završi rat.
Podsjećamo kako je jučer Trump na svojoj društvenoj mreži Truth Social zaprijetio da će udariti pom Iranu “20 puta jače” ako se Hormuški tjesnac zatvori.
„Ako Iran učini bilo što što će zaustaviti protok nafte kroz Hormuški tjesnac, Sjedinjene Američke Države će ih udariti dvadeset puta većom silom nego što smo ih već napali. Također ćemo uništiti meke mete, što će Iranu učiniti praktički nemogućim obnovu kao nacije. Smrt, vatra i bijes bit će oslobođeni“, napisao je Trump, očito misleći na udare na iranski naftni i plinski sektor.
Naglasio je da bi to bio dar Kini i zemljama koje aktivno koriste Hormuški tjesnac.
„Ali nadam se i molim da do toga ne dođe. Ovo je dar Sjedinjenih Američkih Država Kini i svim onim zemljama koje značajno koriste Hormuški tjesnac. Nadam se da će ova gesta biti visoko cijenjena“, dodao je američki predsjednik.
U međuvremenu, nakon što je Trump izjavio da je rat s Iranom “gotovo gotov”, The Wall Street Journal, pozivajući se na izvore, izvijestio je da savjetnici američkog predsjednika potiču ga da pronađe izlaz iz sukoba, bojeći se političkih posljedica.
„Neki od njegovih savjetnika privatno su ga pozvali da pronađe plan za izlazak iz sukoba usred vrtoglavog rasta cijena nafte i zabrinutosti da bi dugotrajni sukob mogao izazvati političku reakciju“, izvještava WSJ.
U ovom kontekstu može se promatrati i preksinoćni neočekivani Trumpov telefonski poziv ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu i Trumpova naknadna izjava pred novinarima kako razmatra privremeno ukidanje sankcija na naftni sektor „neprijateljskih zemalja“ (ne spominjući izrijekom Rusiju iako je svima jasno kako je upravo o njoj riječ) radi ublažavanja posljedica rasta cijena iste, a čak je odmah i dodao kako se nakon toga te sankcije možda i neće ponovo uvoditi.
Kako god bilo, taj je jednosatni telefonski razgovor dvojice državnika, kao i navedene Trumpove riječi doveo do promptnog pada cijena nafte na tržištu s oko 110 na 90 dolara za barel.
Trump traži izlaz iz iranske zamke i priprema proglašenje pobjede: Iran žestoko prijeti
